Kada je Vilt Jedlička 2015. proglasio nezavisnu državu Liberland na ostrvu „između“ Srbije i Hrvatske sve je djelovalo kao šala. Danas, kako kaže osnivač i predsjednik Liberlanda za B92, ova mikronacija koja zauzima sedam kilometara kvadratnih na ostrvu Gornja Siga na Dunavu, ima 700.000 Liberlanđana i „vladu u egzilu.
„Osnivanje države“ na teritoriji za koju i dalje nije najjasnije pripada li Srbiji ili Hrvatskoj nije moglo da prođe bez reakcija iz ove dvije zemlje.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je još te 2015. saopštilo da „nova država“ nije formirana na teritoriji Republike Srbije, dodajući da to smatraju „neozbiljnim postupkom koji ne treba ni komentarisati“. Pored toga, Jedlička navodi da sa Srbijom imaju „vrlo gostoljubivo poslovno iskustvo“. Istovremeno, kaže da imaju problem sa Evropskom unijom i Hrvatskom.
„Srećna je okolnost da nijedna susedna država ne pretenduje na malu teritoriju države Liberland. Trenutno imamo samo pogranične prepreke sa Hrvatskom i Evropskom unijom, dok ne uredimo naše granične prelaze, i obezbjedimo granice (što oni sada čine za nas). Naša vlada ‘u egzilu’, ili bolje reći vlada u rasejanju, po svijetu, radi požrtvovano na tome da se život na ostrvu nesmetano obavlja, odnosno u cilju nastavka realizacije našeg projekta i za dobrobit cijelog regiona, i Hrvatske i Srbije. Sa Srbijom imamo vrlo gostoljubivo poslovno iskustvo i tu sada obavljamo najveći dio aktivnosti“, dodaje Jedlička.
A šta je uopšte Liberland?
Vilt Jedlička objašnjava i kako zapravo funkcioniše Liberland, odnosno koliko ljudi se izjašnjava kao njeni stanovnici. „Imamo 700.000 ljudi iz cijelog svijeta koji su se izjasnili kao Liberlanđani, koji podržavaju Vladu Liberlanda, i koji pokušavaju da steknu državljanstvo i da dobiju dozvolu za naseljavanje svoje ‘matične’ teritorije. Trenutno se za bezbjednost brinu volonteri Liberlanda, živeći povremeno na ostrvu ‘Liberty'“, kaže on. Jedlička dodaje da je Liberland parlamentarna republika koju će, poslije prvih izbora, voditi Kongres i Senat.
„Naša je želja da budemo prva država koja će biti upravljana kroz transparentni decentralizovani sistem (blockchain tehnologija). Trenutno, vladu Liberlanda predstavlja predsjednik i njegov kabinet, koji su zaduženi da u ovoj fazi, tranzicionoj, privedu kraju poslove pripreme za prve demokratske izbore“, ističe on. Cilj nam je da izgradimo državu sa vrlo ograničenim državnim aparatom koji će voditi računa samo o sigurnosti, pravdi i diplomatiji, a ostatak će prepustiti privatnom sektoru. Dobro znamo da ova strategija dugoročno dovodi do najvećeg napretka. Učimo od zemalja poput Singapura, Lihtenštajna i Hongkonga“, dodaje. Lider Liberlanda tvrdi da je ta zemlja postaje jako atraktivna destinacija za ulaganje, i to za investitore širom svijeta. Jedlička kaže da koriste znanja drugih gradova i država. „Liberland postaje najpoželjnija jurisdikcija u regionu i svijetu. Insvestitori dolaze iz celog svijeta. Liberland je toliko popularan među poslovnim ljudima i investitorima, jer je naš cilj izgradnja ‘najposlovnije’ nacije“, pojašnjava on.
„Paralelna država/polis“
Nedavno je ta „najposlovnija nacija“ organizovala arhitektonsko takmičenje kako bi dobili rešenje za megastrukturu koju bi gradili na „svojoj“ teritoriji. Najavljeno je da su u planu kapitalne investicije od čak 140 miliona evra. Međutim, Jedlička navodi da je to „osnovni kapital“, te da se očekuje još novca. „Navedeni iznos predstavlja osnovni kapital koji je potreban za osnovnu infrastrukturu Liberlanda koja bi nas povezala sa drugim državama i osigurala naše granice. Taj osnovni kapital smo uspješno obezbjedili. Mi očekujemo preko milijardu dolara kao ukupnu sumu koju su e-građani obećali prilikom upisivanja u matičnu službu Liberlanda za dobijanje državljanstva“, ističe on.Jedlička objašnjava da bi konačan urbanistički dizajn trebalo da bude gotov do septembra 2021. godine. „Kada naš urbanistički plan prihvate investitori i kada sklopimo ugovore o saradnji sa susjednim državama, započećemo prve radove“, kaže. Jedlička, govoreći o megastrukturi koja bi trebalo da bude izgrađena, navodi da je prihvaćeno rješenje italijanskog arhitekte. „Drugi krug arhitektonskog takmičenja, osvojio je svojim radom italijanski arhiteka Serđo Bjanći. On je pokazao da se Liberland vodi visokim ekološkim standardima i da njeguje inovativna arthitektonska rješenja. Ova dva takmičenja služe kao inspiracija za konačno arhitektonsko rešenje, koje će potpisati čuvena arhitektonska kuća Zahe Hadid. Njihov urbanistički dizajn poslužiće kao inicijalni plan izgradnje. To će nam takođe poslužiti da prvo izgradimo državu Liberland u virtuelnoj stvarnosti (‘paralelna država/polis’), prije nego što počnemo izgradnju na našoj teritoriji“, dodao je predsjednik Liberlanda.
Kako se navodi u opisu projekta, struktura bi trebalo da ima gjeotermalno grijanje, a koristiće i vodenu snagu Dunava, te će putem hidroelektrane generisati energiju neophodnu za funkcionisanje te građevine. Za prvo vrijeme je planirana elektrana snage od jednog megavata, a u planu je da se u godinama unapred povećana i na 90 MW. Prema planu, ova građevina bi do 2025. godine trebalo da ima populaciju od 25.000 ljudi u prvoj fazi, a do 2065. taj broj bi trebalo da poraste na 159.300.
