Društvoizbor urednikanaslovnaVIJESTI

Baze radikalnih islamista najjače u BiH, Albaniji i na Kosovu

ZAGREB – Prema procjenama bezbjednosnih stručnjaka, u posljednjih petnaestak godina na području Balkana stvorena je kvalitetna mreža ćelija radikalnih islamističkih grupa spremnih da krenu u borbu protiv zapadne civilizacije, a najviše ih je u BiH, Albaniji i na Kosovu.

Pozivajući se na neimenovane sagovornike bliske bezbjednosnim službama, Jutarnji list piše da su „muslimani na Kosovu i u Albaniji“ daleko radikalniji nego oni u BiH. Problem je, kažu, u tamošnjim islamskim zajednicama koje su podijeljene i isprepletane radikalnim elementima.

Slična situacija je u Makedoniji, a najproblematičnije je u zapadnoj Makedoniji u kojoj većinom obitavaju radikalni islamski Albanci, koji sarađuju sa istomišljenicima u Albaniji i u sukobu su sa sekularnim Albancima nacionalistima i makedonskom državom.

U Bosni i Hercegovini je Islamska zajednica prilično jedinstvena u osudi radikalnih islamista i pokušava primiriti situaciju, tvrde sagovornici lista i dodaju da je, prema dostupnim informacijama, broj radikalinih muslimana sve veći.

Slična situacija je u Sandžaku koji, tvrde, treba posmatrati kao teritorijalnu cjelinu koja obuhvata Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

„Muslimani iz Sandžaka su daleko najradikalniji“, tvrdi jedan od sagovornika.

U tamošnjoj Islamskoj zajednici već godinama traje sukob između dvije struje, što samo pogoduje daljnjoj radikalizaciji. Obavještajni podaci, međutim, govore kako se dio vehabija iz BiH preseljava na područje Sandžaka u Srbiji“, navodi list.

Što se Hrvatske tiče, list piše da u ovom trenutku u toj državi ima između 50 i 70 osoba koje se kvalifikuju kao ekstremni islamisti, a punktovi njihova djelovanja su Pula, Rijeka i Zagreb. Svi oni su pod nadzorom službi, a zasad nije primjećeno njihovo djelovanje koje bi išlo prema nekim terorističkim operacijama.

Prvi radikalni islamisti na ove prostore stigli su s ratom u BiH kada je tadašnje bošnjačko rukovodstvo odobrilo ulazak stranih boraca iz islamskih država u Armiju RBiH te je 1993. osnovana brigada El Mudžahid.

Nakon završetka rata veći dio boraca ostao je u BiH, dobio je državljanstvo, osnovao porodice i širili ideje radikalnog islama kroz obrazovne i druge ustanove u kojima su se dobro pozicionirali. Već 1998. godine radikalni islamisti nalaze novo područje djelovanja, a to je Kosovo, gdje su se Albanci sukobljavali sa tadašnjim Miloševićevim režimom i u Makedoniji.

Na prostoru Sandžaka u Srbiji vehabije se pojavljuju početkom 2000. Preko noći nastaju ustanove u kojima se propovijeda vehabizam. Meta vehabija su socijalno ugrožene i slabo obrazovane osobe. Postojala je jaka veza s vehabijama u BiH te su mnoge vehabije iz Sandžaka odlazile u kamp u Gornju Maoču, nekadašnjem centru za obuku vehabija. Vlasti u BiH u tome nisu vidjele problem i prećutno su štitile takva vehabijska središta. Sve dok Melvid Jašarević 2011. nije zapucao na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu i ranio tri osobe.

Jašarević je vehabija iz Novog Pazara i prošao je vehabijski kamp u Gornjoj Maoči. Porijeklom je iz Novog Pazara, kao i Sead Plojović, koji je u Hrvatskoj pokušao osnovati vehabijski pokret. Danas mu se sudi u Srbiji za podsticanje na terorizam.

Drugi najpoznatiji lokalitet je Gornja Bočina u kojoj je glavni vođa bio imam Nusret Imamović, koji se smatrao glavnim vođom vehabijskog pokreta u BiH.

I prema njemu su tamošnje vlasti bile ambivalentne ili su ga prešutno podržavale.

Imamović je izbjegao u Siriju u redove Fronte al-Nusre, a SAD ga je stavio na listu najtraženijih terorista i proglasio terorističkim liderom u BiH.

Poznavatelji prilika u BiH tvrde kako trenutno ne postoji neko čvrsto jezgro vehabija u BiH. Imamović je u Siriji, a Bilal Bosnić, još jedan od najpoznatijih vođa vehabija u BiH, osuđen je na sedam godina zatvora zbog podsticanja na terorizam.

Tagovi
Back to top button
Close
Close