14.3 C
Zvornik
23. мај 2024.

Slavimo Svetu Petku, zaštitnicu žena

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi – u narodu poznat kao Sveta Petka.

Ova slavna i u našem narodu veoma poštovana svetiteljka smatra se zaštitnicom žena i svetiteljkom koja je pomagala bolesnima i siromašnima, a vjernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.

Sveta Petka istorijska je ličnost, svrstana u red svetih. Živjela je krajem 10. i početkom 11. vijeka, prije podjele hrišćanstva. Rođena je u Еpivatu, u Maloj Aziji. Poticala je iz imućne i pobožne porodice. Zamonašila se poslije smrti roditelja u crkvi Svete Sofije u Carigradu, gdje je dobila ime Paraskeva.

Prema predanju, mnoge godine provela je u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje dalje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi vjeru Hristovu. Zato se Sveta Petka na ikonama predstavlja u monaškoj odjeći, sa krstom u ruci. Jedna je od najvećih misionarki hrišćanske vjere i poštuje se u cijelom pravoslavnom svijetu.

U našem narodu kult Svete Petke posebno je ojačao krajem 14. vijeka, poslije Kosovske bitke. Prve zapise o svetici, o prenosu moštiju svete Petke iz Vidina u Srbiju, ostavio je Grigorije Camblak, srednjovijekovni pisac i crkveni poglavar, kijevski mitropolit i autor mnogih djela koja su ušla u staru bugarsku, srpsku i rusku književnost.

Njene čudotvorne mošti, inače, tokom vremena prenošene su više puta – u Trnovo, Carigrad, Beograd. Od 1641. godine počivaju u rumunskom gradu Jaši. U našoj zemlji ima oko 250 crkava posvećenih Svetoj Petki, u čijoj blizini se najčešće nalaze izvori za koje se tvrdi da su ljekoviti.

Smatra se da je Sveta Petka ženski praznik, pa se ovoj svetici obraćaju žene svih vjera i nacija. Prema narodnim običajima, danas žene ne bi trebalo da mijese, kuvaju, šiju, peru veš ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnijev svetiteljke i da im tokom godine ne bi trnule ruke.

Mlade djevojke treba da beru cvijeće i njime ukrase svoj dom kako bi u njima cijele godine vladala sloga i mir, dok se djevojčicama oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.

Djevojke bi trebalo da pojedu parče slavskog kolača i da sačuvaju mrvice, pa će te noći u snu vidjeti svoju sudbinu i budućeg muža. Na Svetu Petku, dešavala su se velika čuda. Mnogi bolesni su ozdravili na današnji dan. Zato ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj praznik vjerujući da će im svetiteljka pomoći.

Uobičajeno je da se na Svetu Petku, 27. oktobra, ode u crkvu Ružica na Kalemegdanu gdje se pokraj kapele Svete Petke uzima čudotvorna voda za koju se vjeruje da liječi mnoge bolesti, a naročito probleme sa vidom.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se