Karan je povodom toga upozorio da je mjesto dijaloga ključnih faktora u BiH, a to su entiteti, nažalost, premješteno u tužilaštva i sudnice, odnosno u pravosudni i tužilački sistem.
– U tom smislu smatram da je i ovo što se dešava, odnosno postupak koji se protiv predstavnika Srpske vodi pred Tužilaštvom BiH, zaista tragikomedija – rekao je Srni Karan, koji je i profesor ustavnog prava.
Karan je rekao da je djelovanje Narodne skupštine potpuno usklađeno sa Ustavima Srpske i BiH, te odgovarajućim poslovnicima.
On je ponovio da se Srpska zalaže za izvorni Dejton, njegove ustavne okvire i normative kojima je stvorena novonastala BiH nakon raspada bivše Јugoslavije, dok s druge strane postoje brojni, evidentirani pokušaji rastakanja Ustava BiH.
Karan je rekao da je to činjeno silom i nametanjima visokih predstavnika, ali i neustavnim odlukama Ustavnog suda BiH.
– I kada smo smogli snage da se tome odupremo, sada se sav sukob ustavnog i neustavnog premješta u tužilaštva i sudnice. Dešava se raskorak normativnog i stvarnog u BiH do te mjere da se danas može reći da živimo u paraustavnoj državi ili državi bez ustava. U tom smjeru možda bi bilo najbolje da Ustavni sud BiH donese konačnu odluku i proglasi Ustav BiH neustavnim – istakao je Karan.
On je u vezi sa onim za šta se sada pred Tužilaštvom BiH terete predstavnici Srpske i Narodne skupštine rekao da nema elemenata krivičnog djela.
– Dokaz da Tužilaštvo BiH ovdje otvara predmet jeste dokaz ogromnog političkog pritiska na taj organ u smjeru rušenja Ustava BiH i unitarizacije – rekao je Karan.
On je rekao da se ovdje sudi institucijama Srpske, prije svega Narodnoj skupštini, iako su one dužne da u okviru Ustavom utvrđenih prava i dužnosti Srpske utvrđuju politiku, donose i izvršavaju zakone, druge propise i akte, štiteći ustavnost i zakonitost.
Da paradoks bude veći, kaže, istovremeno se za Narodnu skupštinu i njene zaključke, kao i Deklaraciju o ustavnim principima, vodi i spor pred Ustavnim sudom BiH.
– To je dupli dokazujući paradoks ove tužilačke farse sa aspekta krivičnog prava. Nigdje u svijetu se u parlamentu, u okviru njegovih nadležnosti, ne može izvršiti krivično djelo. Svugdje su parlamentarci apsolutno zaštićeni od krivične odgovornosti, a u okviru ustavnopravne i zakonodavne pravne djelatnosti parlamentarnih tijela – pojasnio je Karan.
Karan je naveo da je završni čin ovog političko-antidejtonskog djelovanja samo kontinuitet direktnog napada na ustavno uređenje BiH, a time i Srpske kao njene federalne jedinice.
– Ovo je i napad na odnose koji definišu takvu BiH i njene atribute. To je podjela suvereniteta u kome je jedan od ključnih nosilaca Srpska. To je i napad na samostalnost institucija BiH, na način donošenja odluka zajedničkih institucija, na podjelu nadležnosti i na odsustvo supremacije bilo kog nivoa vlasti u BiH. Ovo je samo stvaranje unitarne države što se može prevesti kao majorizacija u smislu pretvaranja BiH u vlasništvo samo jednog naroda – rekao je Karan.
