Zbog sve većeg nerazmjera između prihoda i troškova života građani BiH sa svojim prosječenim primanjima ne mogu preživjeti od prvog do prvog, rekao je ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić.
On je ocijenio da bez bržeg napretka na putu prema Evropskoj uniji, građani BiH još godinama neće vidjeti značajnije promjene i rast primanja i prava.
„Potrošačka korpa ovih dana premašuje dvije prosječne plate u BiH, što prikazuje da ako se i zanemari činjenica nezaposlenosti i ‘idealizuje’ situacija da svaka porodica ima zaposleno dvoje ljudi, svejedno četveročlana porodica ne može sa svojim prosječnim primanjima ‘spojiti’ od prvog do prvog“, istaknuo je Marić.
Upitan mogu li građani BiH uopšte preživjeti kad se usporedi prosječna plata s potrošačkom korpom, kratko je kazao da ne mogu.
Smatra da bez bržeg razvoja na putu ka Evropskoj uniji i veće uključenosti Brisela u napredak BiH, stanovništvo BiH neće još godinama vidjeti značajnije promjene i rast vlastitih primanja i prava.
„Cilj je BiH dostizanje standarda Unije kao i priključivanje EU. Ali realnost današnjice jesu preživljavanja značajnog broja potrošača i zaduživanja da bi se isfinancirao tekući život“, naglasio je Marić.
Ističe i kako je pandemija koronavirusa dodatno uticala na životni standard bh. građana.
„Porast cijena proizvoda i usluga, neizvjesnost njihove dostupnosti, prolongirani rokovi isporuke, reklamacije i sl. na potrošače su se negativnog odrazili. Nažalost, problem nije ni blizu samo u BiH, već je globalnog karaktera i potrajat će još minimalno cijelu 2021. godinu“, istaknuo je ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.
Kada su u pitanju poskupljenja osnovnih životnih potrepština, navodi kako je do povećanja došlo, što je evidentno, ali ne samo u protekloj godini već generalno i u posljednjoj deceniciji, pa i duže.
„Promatrano kroz dugoročno razdoblje od posljednjih 15-ak godina, popriličan broj namirnica je poskupio od 50 do 100 posto originalne cijene“, naglasio je Marić.
Dodao je kako je Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH od marta 2020. godine do marta 2021. godine zaprimila preko 1.000 žalbi potrošača te da se 20-ak njih odnosilo na povećanje cijena.
Potrošači se najviše žale na usluge u sektoru telekomunikacija, komunalnih usluga i robe opšte potrošnje, a u manjoj mjeri i na online usluge, medicinske proizvode i financijske usluge.
Marić napominje i kako vlade entiteta i resorna ministarstva imaju alate koje mogu koristiti u regulaciji kretanja cijena.
„U martu 2020. godine Institucija ombudsmana je pozdravila odluke vlada entiteta o zamrzavanju cijena s datumom 6. marta 2020. godine no, nažalost, vlade su iste odluke povukle nakon nekoliko nedelja trajanja“, rekao je.
Zbog svega navedenog, ombudsman za zaštitu potrošača savjetuje građanima da vode računa o cijenama u različitim tržnim centrima, budući da, kako kaže, postoje značajnija odstupanja.
Takođe, da vode računa o robi koja je na akciji radi rokova trajanja te da kupuju isključivo potrebne stvari i suzdrže se od kupovine svih nepotrebnih proizvoda dok god i epidemiološka, ali i financijska neizvjesnost postoji.
Pored toga, poručuje im da obavezno traže i sačuvaju račune o kupnji radi mogućih reklamacija i žalbi.
