SvijetVIJESTI

UKRAJINA: Novi sukobi, ima mrtvih, Moskva bila primorana da djeluje

KIJEV – Ukrajinske snage ubile trojicu, a ranile 13 napadača u bazi u Mariupolju, na jugoistoku zemlje, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov.

Kriza u UkrajiniPutin: Moskva bila primorana da djeluje

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Moskva nikad nije planirala vojne operacije na Krimu i da je bila spremna da gradi odnose u okviru postojeće geopolitičke realnosti, ali da je bila primorana da djeluje jer su lica koja govore ruski jezik bila u istinskoj opasnosti.

„Rusija nije planirala aneksije i vojne operacije na Krimu i bila je spremna da izgradi odnose u okviru geopolitičkih realnosti“, rekao je Putin, odgovarajući na pitanja građana u direktnom televizijskom prenosu.

On je dodao da su Rusi i lica koja govore ruski jezik bila izložena istinskoj i konkretnoj prijetnji.

„To je natjeralo narod Krima da razmisli o budućnosti i da se okrene Rusiji za pomoć i mi smo upravo time i bili vođeni“, rekao je Putin, prenosi Itar-tas.

On je dodao da su na sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti svi podržali odluke u vezi sa Krimom.

Prema njegovim riječima, rezultati referenduma bili su odlučujući u donošenju odluke o pripajanju Krima.

Ima mrtvih

Ukrajinske snage ubile trojicu, a ranile 13 napadača u bazi u Mariupolju, na jugoistoku zemlje, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov.

Avakov je na svojoj Fejsbuk stranici naveo takođe da su, prema prvim podacima, 63 osobe privedene, prenio je Rojters. Avakov je napisao da se napad dogodio tokom noći i da je u njemu učestvovalo oko 300 ljudi naoružanih puškama i molotovljevim koktelima, prenosi B92.

On je rekao da nijedan pripadnik ukrajinskih snaga nije ranjen u tom napadu.

Ova vijest stiže samo nekoliko sati nakon što je objavljeno da su tri pobunjenika ranjena u Kramatorsku, u Donjeckoj oblasti, kada su ukrajinski vojnici pucali na njih iz pješadijskog borbenog vozila.

Podsjetimo, novoformirane prozapadno orijentisane vlasti u Kijevu pokrenule su antiterorističku akciju na istoku Ukrajine, gdje je nekoliko gradova „palo“ pod ruke proruski orijentisanih demonstranata. Najprije je narodna republika proglašena u Donjecku, a zatim i u drugim gradovima. Zauzete su brojne zgrade lokalnih administracija, policija, postavljene su barikade.

Pobunjenici sa istoka, koji je tradicionalno okrenut Rusiji, traže od veže autonomije do otcjepljenja i pripajanja Rusiji, što zvanični Kijev smatra nedopustivim i optužuje Rusiju da stoji iza separatističkih težnji istoka.

Moskva to naravno negira.

Kao poslednji odgovor Kijeva na akcije proruskih demonstranata i njihovih „narodnih milicija“ bilo je slanje ukrajinske vojske sa teškim naoružanjem u istočne krajeve. Od tog momenta postalo je neizvjesno šta će se desiti i da li će biti žrtava.

Kako javlja Raša tudej, u napadu u bazi u Mariupolju nestao je i jedan ruski novinar.

[youtube=https://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=wejpamFvUEE]

U Ženevi pregovori, Moskva nezadovoljna ocjenama SAD

U Ženevi će u podne početi četverostrani pregovori ministara vanjskih poslova Ukrajine, Rusije, Sjedinjenih Država i Evropske unije o stanju u Ukrajini.

Sergej Lavrov (Rusija), Ketrin Ešton EU), Džon Keri (SAD) i Andrej Deščica Ukrajina) poslije bilateralnih susreta najavili su sastanak u podne. Razgovori bi trebalo da pomognu smirivanju stanja te da nađu rješenja za krizu izazvanu rušenjem proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, otcjepljenjem poluostrva Krima i prijetnjom rusofonih istočnih pokrajina da će se pripojiti Rusiji.

„Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov SAD pokušavaju da drugim zemljama svijeta nametnu iskrivljenu sliku događaja na jugoistoku Ukrajine“, stoji saopštenju koje je izdala Bijela kuća, koje prenosi Itar-Tas.

Portparol Bijele kuće Džej Karni je izjavio kako je ukrajinska vlada u pravu što je preduzela akciju za uspostavljanje prava i poretka, apelujući da Kijev nastavi s takvom politikom „na odmjeren i odgovoran način“. Karni je naglasio kako je Kijev „sa uzdržanošću koja je za divljenje“ odgovorio na destabilišuće akcije naoružanih separatista.

U komentaru ruskog ministarstva se naglašava da teza Vašingtona kako je privremena ukrajinska vlada odana zaštiti prava svih nacionalnosti u zemlji „ne pije vodu“. Ne može se zanemariti ono što je očigledno – da je rusofobična, antisemitska partija Svoboda, koju predvodi Oleg Tjagnibok dobila nekoliko ministarskih mjesta u ukrajinskoj vladi, kao i mesto vrhovnog tužioca Ukrajine.

Ključna stvar nije poigravanje činjenicama, nego uporan nedostatak želje ili sposobnosti da se sagleda realnost, ističe se u saopštenju pomenutog ruskog ministarstva, prenosi RTRS.

Navodi se kako je ne samo primjer dvostrukih standarda, nego i licemjerno, to što su SAD aktere pobune na trgu Majdan proglašavale herojima i učesnicima „narodne revolucije“, dok sada demonstrante u gradovima jugoistočne Ukrajine nazivaju teroristima, kojima se upravlja iz inostranstva.

Dok govore o obezbjeđivanju zakona i reda na jugopistoku Ukrajine, SAD odobravaju rat koji je Kijev objavio sopstvenom narodu. Amerika bi trebalo da budu svesna katastrofalnih posledica takve nesmotrene podrške novim ukrajinskim vlastima, stoji u saopštenju ruskog ministarstva inostranih poslova.

Gruško: Mjere NATO u suprotnosti sa deeskalacijom

Nove mjere na pojačavanju vojnih aktivnosti NATO na kopnu, moru i u vazduhu u Baltičkom regionu i istočnom Mediteranu koje je najavio generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen su u suprotnosti sa deeskalacijom tenzija u Ukrajini, ocenio je stalni ruski predstavnik pri NATO Aleksandar Gruško.

„Kako možemo da sudimo iz Rasmusenovih objašnjenja, u interesu je odbrane, odvraćanja i deeskalacije. Pitanje je od koga će to NATO da brani sebe i koga će to da odvraća. Ne samo da ove mjere nisu usaglašene sa svrhom deeskalacije – očigledno se odnosi na Ukrajinu – već su one očigledno u suprotnosti“, rekao je Gruško novinarima, javila ruska agencija Itar Tas.

(Agencije)

Tagovi
Back to top button
Close
Close