12 C
Zvornik
26. септембра 2022.

Dvije trećine autobusa starije od 10 godina

BANJALUKA, SARAJEVO – Od ukupno 3.711 autobusa, koji su lani bili registrovani u BiH, njih čak 2.548, odnosno dvije trećine, staro je 10 godina ili više.

Autobus GRAS-aIstovremeno, po podacima koji su preuzeti iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), tek 142 autobusa, odnosno „mršava“ četiri procenta, stara su do dvije godine.

Nije iznenađen ovakvim činjenicama Draško Talijan, predsjednik Udruženja vozača i automehaničara gradskog i prigradskog prevoza putnika iz Banjaluke, te kaže da je većina autobusa koji se kreću po gradu na Vrbasu svoj „vijek“ odavno odradilo u bogatijim evropskim državama.

„Kada je o Banjaluci riječ, takođe je većina autobusa stara od 12 godina pa naviše. Od preduzeća ‘Autoprevoz’ ima najmlađi vozni park i popravlja taj prosjek“, ističe Talijan.

On dodaje da je većina autobusa prešla 800.000, pa i do 1.000.000 kilometara, a pošto više nisu za Evropu – mogu da „prođu“ kod nas.

„I sami znate kakva su ta vozila sa stanovišta bezbjednosti. Posljednja kontrola je pokazala da je više od 60 odsto njih bilo tehnički neispravno u Banjaluci „, upozorava Talijan.

Poput njega, i Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, smatra da su nam autobusi dotrajali.

„Sigurno prevoznici gledaju da izvuku što više novca, a da imaju što manje ulaganja. Očito je vozni park dosta star, iako su brojni autobusi gotovo puni, pogotovo u špicama kad se ide sa posla i na posao“, naglašava Petrović.

On ističe da je potrebno više pažnje posvetiti tome da se poveća tehnička ispravnost autobusa, komfor i higijena u njima, ali i da se smanji njihova starost.

„Posebno je bitno da se pažnja obrati na tehničku ispravnost jer znate da je bilo havarija u kojima su oni učestvovali. Vozio sam se po Evropi u autobusima i tamo su dosta strogi kriteriji za dobijanje dozvole da se vrši takva usluga“, ocjenjuje Petrović.

Studentkinja iz Kneževa/Skender Vakufa, koja je više puta autobusom putovala prema Trebinju, doživjela je brojne neugodnosti i kaže da želi što prije da ih zaboravi.

„Kada sam se vraćala kući više puta se autobus kvario, te izgubim tri sata dok ne dođe zamjensko vozilo. To stvarno nema smisla jer za plaćenu kartu očekujem udobnu i sigurnu vožnju. Sve to me podsjeća na Divlji zapad“, priča nam ova studentkinja.

S druge strane, prevoznici kažu da im je u interesu da podmlade vozni park, ali da im to uslovi ne dozvoljavaju.

„Vozni park je prilično loš kada je riječ o starosnoj strukturi. Razlog je niska reproduktivna sposobnost kompanija koje se bave prevozom putnika. To sve prouzrokuje ovakvo stanje. Naš interes je da imamo što bolje autobuse, ali to ne dozvoljava naša materijalna sposobnost“, kaže Momčilo Sladoje, predsjednik Udruženja autoprevoznika RS.

On se pritom žali da je problem i u tome što čak i državna preduzeća svojim radnicima prevoz plaćaju u gotovini, zbog čega se ti radnici voze u privatnim vozilima.

„Dakle, problem je odsustvo volje svih činilaca u državi da se napravi dobar javni prevoz“, naglašava Sladoje, koji je i direktor „Centrotransa“ iz Istočnog Sarajeva.

(Nezavisne novine)

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,107PratilacaZaprati
988PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se