25.4 C
Zvornik
20. мај 2024.

Zemlja i kulturno blago Srba na udaru vlasti u BiH

Vlasti Federacije BiH, koje su poslije rata oduzele zemlju Srbima, sada sprovode posljednji korak konfiskovanja srpskih imanja kroz „harmonizaciju zemljišnih knjiga i katastra“, pišu „Novosti“.

Naime, u „Službenom glasniku“ FBiH objavljuje se da vlasnik mora da se javi u određenom roku ili će ostati bez zemlje. Problem je što vlasnike niko pismeno ne poziva pa Srbi izbjegli iz BiH ne znaju da se na njihovim placevima i njivama uspostavljaju nove zemljišne knjige za nekretnine koje su njihovo vlasništvo decenijama unazad, navodi list.

Srbija i Republika Srpska su, u pokušaju da to zaustave, otvorile šest kancelarija u Republici Srpskoj pri Upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove a direktor Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon je pozvao Srbe porijeklom iz FBiH da tokom ljeta posjete svoja imanja i provjere stanje u zemljišnim knjigama i, ako uoče nepravilnosti, obrate se nekoj od kancelarija.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović rekao je za „Novosti“ da je prema popisu iz 1991. godine u Federaciji 32 odsto zemlje – šume, poljoprivredna zemljišta i placevi – bilo u vlasništvu Srba i pozvao ih da provjere stanje svoje imovine jer ih niko iz FBiH neće zvati.

Prema njegovim riječima, najteža situacija je sa šumom u Kantonu Sarajevo u opštini Ilijaš. „Teška je situacija i u srednjoj Bosni, Travniku, Donjem Vakufu, Zavidovićima, u Maglaju, Lukavcu“.

„Kod otimanja srpskih nepokretnosti nema pravila, jer je u svim kantonima u FBiH ugroženo pravo posjeda i svojine pošto Srbi nisu u mogućnosti da brane svoja imanja. Tu se posebno izdvaja član 58. Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH koji omogućava sticanje po dospjelosti, 20 godina ko obrađuje srpsku zemlju ima pravo da stekne imovinu“, objasnio je Radanović.

Nije samo zemlja ta koju otimaju Srbima već i kulturna dobra, pišu „Novosti“.

Tako su kulturni i naučni poslenici u Sarajevu kao bosanski spomenik kulture proglasili Čajničko jevanđelje staro više od 500 godina, a srpski lingvisti i istoričari upozoravaju da se sva jevanđelja nastala na području srednjovjekovnih Bosne i huma prisvajaju i izdaju u Sarajevu kao bosanska jevanđelja.

Među bosanskim kulturnim spomenicima se tako našla i Povelja Kulina bana iz 12. vijeka predstavljena kao „rodni list bosanske države“ iako je riječ o prvoj ćiriličkoj povelji koju je ispisao na srpskom narodnom jeziku srpski pisar Radoje i gdje stoji „u ime Oca, Sina i Svetog duha“, a ne „Alahu ekber“.

I srednjovjekovni stećci na kojima je najčešće urezan krst postali su predmet sporenja i svojatanja vlasti u BiH. Sličnih problema bilo je i u Hrvatskoj iako je tamo najviše na udaru bilo blago Srpske pravoslavne crkve, navode stručnjaci.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se