14.3 C
Zvornik
23. мај 2024.

Evropi prijeti velika kriza zbog brutalnog ljeta: Šta očekuje BiH

Evropu očekuje izuzetno sušno ljeto. Neke regije već pate zbog nestašice vode, a poljoprivrednici očekuju najgore prinose u više decenija.

Dok klimatske promjene čine regiju toplijom, godine uzastopne suše iscrpile su rezerve podzemne vode.

Tlo je postalo suvo u Španiji i južnoj Francuskoj. Niski nivoi rijeka i akumulacija prijete proizvodnji hidroenergije ovog ljeta, piše Rojters.

S temperaturama koje se penju prema prosjecima iz ljetnih mjeseci, stručnjaci upozoravaju da je Evropa na putu prema još jednom brutalnom ljetu.

Prošlo ljeto bilo je najtoplije u istoriji, što je prouzrokovalo sušu, za koju su istraživači Evropske unije rekli da je bila najgora u najmanje 500 godina.

Zasad je situacija najteža u Španiji.

Ozbiljna nestašica vode

„Situacija sa sušom pogoršaće se ovog ljeta. U ovom trenutku male su šanse da će kiša riješiti i temeljnu sušu. U ovo doba godine jedino što možemo imati su lokalne oluje, koje neće riješiti deficit padavina“, rekao je Jorge Olcina, profesor geografske analize na Unuiverzitetu u Alicanteu u Španiji, prenosi Index.

Tražeći hitnu pomoć Evropske unije, španski ministar poljoprivrede Luis Planas upozorava da je „ova suša takvih razmjera da se njene posljedice ne mogu riješiti samo nacionalnim sredstvima“.

Južna Evropa nije jedina koja ove godine pati od ozbiljne nestašice vode. Rog Afrike prolazi kroz najgoru sušu u posljednjih nekoliko decenija, dok je istorijska suša u Argentini uništila usjeve soje i kukuruza.

Češće i ozbiljnije suše u mediteranskoj regiji, gdje je prosječna temperatura sada 1,5 stepeni Celzijusa viša nego prije 150 godina, u skladu su s predviđanjima naučnika da će klimatske promjene uticati na regiju.

„Što se tiče klimatskih promjena, to se uveliko uklapa u ono što očekujemo“, rekla je Hajli Fovler, profesorica uticaja klimatskih promjena na Univerzitetu Njukastl.

Uprkos tim dugotrajnim prognozama, pripreme kasne. Mnoge poljoprivredne regije tek trebaju usvojiti metode za uštedu vode poput preciznog navodnjavanja ili se prebaciti na usjeve otpornije na sušu, poput suncokreta.

„Vlade kasne. Kompanije kasne. Neke firme ne pomišljaju mijenjati svoj model potrošnje, samo pokušavaju pronaći neke čudesne tehnologije koje će donijeti vodu“, rekao je Robert Vautard, klimatolog i direktor francuskog Instituta Piere-Simon Laplace.

Francuska izlazi iz najsušnije zime od 1959. godine, s upozorenjima o krizi zbog suše koja su već aktivirana u četiri departmana, ograničavajući potrošnju vode koja nije prioritetna – uključujući za poljoprivredu.

Gubitak uroda

Portugal takođe doživljava raniji dolazak suše. Otprilike 90 odsto teritorije pati od suše, a jaka suša zahvatila je jednu petinu zemlje, gotovo pet puta više od područja zabilježenog godinu ranije.

U Španiji, koja je zabilježila manje od polovine prosječne količine padavina do aprila ove godine, hiljade ljudi oslanjaju se na dostavu pitke vode kamionima, dok su regije poput Katalonije uvele restrikcije vode.

Neki poljoprivrednici već su izvijestili o gubicima uroda od čak 80 odsto. Među pogođenim kulturama su žitarice i uljarice.

„Ovo je najveći gubitak žetve u posljednjih nekoliko decenija. Stanje je još gore nego prošle godine“, rekao je o stanju u Španiji Pekka Pesonen, koji vodi evropsku poljoprivrednu grupu Copa-Cogeca.

Španija proizvodi polovinu maslina i jednu trećinu voća u EU.

Sa svojim rezervoarima na prosječno 50 odsto kapaciteta, zemlja je prošle sedmice izdvojila više od dvije milijarde evra za finansiranje odgovora na hitne situacije.

Još uvijek čeka odgovor Evropske komisije na svoj zahtjev za korištenjem kriznog fonda od 450 miliona evra iz budžeta EU za poljoprivredne subvencije. Komisija je rekla da pomno prati situaciju.

„Ozbiljna suša u južnoj Evropi posebno je zabrinjavajuća, ne samo za tamošnje poljoprivrednike već i zato što može povećati ionako vrlo visoke potrošačke cijene“, rekla jeportparol Komisije Miriam Garcia Ferrer.

Slične bi se muke mogle pojaviti u Italiji, gdje do 80 odsto snabdijevanja vodom odlazi na poljoprivredu. S ovogodišnjim tankim snježnim pokrivačem i niskom vlagom u zemljištu, italijanski poljoprivrednici planiraju smanjiti površinu za sjetvu za šest odsto u odnosu na prošlu godinu.

„Nakon dvije godine nestašice vode, dijelovi sjeverne Italije ušli su u maj sa 70 odsto manjka u rezervama snježne vode i 40 posto manjka vlage u zemljištu“, rekao je Luca Brocca, direktor istraživanja pri italijanskom Nacionalnom istraživačkom savjetu. Uz tako sasušeno zemljište, kiša se ne upija, što ima razorne posljedice. Vlasti u Italiji su saopštile da je više od 10 osoba poginulo u poplavama u italijanskoj regiji Emilia-Romagna.

Loša vremenska slika i klimatske promjene nikako ne idu na ruku ni poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini. Od poplave, suše, mraza.

Posljednje poplave u našoj zemlji napraviće i velike probleme poljoprivrednicima, a samim tim i poskupiti proizvodnju, koja bi se uveliko mogla odraziti na cijene.

Poznati bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić otkrio je, možda, detalje o tome kakvo bi nas ljeto moglo očekivati, prenosi Avaz.

„Blocking signal (tzv. skandinavski blok) dominira ensemble produktom #ECMWF prognoznog modela na sedmičnim ažuriranjima, i ovo nije prvi ovakav – ovaj signal je perzistentan već sedmicama. S obzirom na ne tako padavinski bogato proljeće, a samim tim i ne tako vlažno tlo, čini mi se kako Skandinavija polako, ali sigurno tapka put za ljeto slično onom iz 2014. i 2018. kada su glavnu riječ vodile suša, požari i toplotni valovi“, napisao je Sladić na Facebooku.

Konačno bez velikog super ljeta na Balkanu, upitao je jedan od njegovih pratilaca na Facebooku, a Sladić je odgovorio:

„Pa, ne bi me iznenadilo na postojeće stanje atmosfere i vlage u zemljištu.“

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se