17.4 C
Zvornik
27. мај 2024.

Velika subota: Dan uskrsnog bdijenja u tišini i molitvi

Pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju drugi dan hrišćanske žalosti, Veliku subotu. To je dan koji je Hristos proveo u Hadu pa ga vjernici obilježavaju u molitvi i tišini. Po završenoj liturgiji jede se hljeb i pije se voda.

1. Dan bi trebalo provesti u tišini, molitvama, uz posnu hranu.

2. Trebalo bi poraniti i završiti sve poslove neophodne za doček i proslavu velikog praznika.

3. Očistite kuću, takođe rano ujutru.

4. Nemojte ništa da šijete, krpite i slično, a vjeruje se da tog dana ne treba ništa raditi u bašti ili polju.

5. Umijesite kolače koje ćete jesti za Uskrs.

6. Ukoliko niste već ofarbali jaja, to možete da uradite danas, a u nekim dijelovima Srbije Velika subota je dan kada se jaja farbaju isključivo u crvenu boju.

7. Uveče se jede samo hljeb i pije samo voda.

8. Ako ste u mogućnosti, idite na ponoćnu liturgiju kojom se završavaju dani žalosti.

9. Za odlazak na ponoćnu liturgiju možete da obučete i svjetlu odjeću jer će se i sveštenici u pravoslavnim hramovima u znak vaskršnje radosti i pobjede nad smrću, presvući u svijetle odežde.

10. Učinite neko dobro djelo, jer se vjeruje da će vam u tom slučaju naredna godina biti uspješnija.

Pravoslavna crkva vjeruje da je Hristos bio toga dan u grobu Tijelom, a da je duhom bio u Adu, a u isto vrijeme na prestolu bio sa Ocem i Duhom samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice.

Na taj dan je Isus pokazao da je došao kraj starom vijeku koji je bio obilježen svetkovanjem subotnjeg dana, i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.

Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone poslije dana žalosti kada se, umesto liturgija, služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.

Narod u hramovima odgovara molitvom na horsko pojanje anđela i sa upaljenim voštanicama iščekuje Vaskrsenje, najradosniji praznik pobjede života nad smrću koji je osnova hrišćanske vjere.

Ovaj obred se poštuje u svim pravoslavnim hramovima, a u Jerusalimu se sva događanja vezuju za crkvu Groba Hristovog, gdje vjernici svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi „blagodatnog ognja“.

Na taj posljednji dan Nedjelje stradanja i smrti vjernici cjelivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare i krajem dana u subotu, pred slavlje Vaskrsenja, uz poseban ritual ophoda oko crkve unosi u oltar.

Najrašireniji naziv za dan uoči Uskrsa je velika subota, strašna subota, zavalita subota ili dugačka subota. Svi ovi nazivi opominju na duge Hristove muka na raspeću i upućuju ljude da treba da učine kakvo dobro ili milosrdno djelo.

U krajini i Hercegovini najčešći je naziv crvena subota zato što se tada maste ili šaraju uskršnja jaja, najčešće u crveno. Pripovijeda se da su sva jaja pocrvenjela u trenutku kada je Isus vaskrsnuo iz groba, i zato ih valja bojiti u crveno.

IzvorATV

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se