Pošiljke ruskih energenata, posebno nafte i naftnih derivata, na Bliski istok rastu svakog dana od početka uvođenja sankcija Rusiji i sada su dostigle 155.000 barela dnevno, dok je evropski uvoz smanjen za 30 odsto u istom periodu, navode zapadni izvori.
Ovakvi trendovi sa tokovima ruske nafte i rafiniranih proizvoda pokazuju da geopolitička kriza oko Ukrajine mijenja dugo uspostavljene trgovačke rute i stvara prilike za trgovce na Bliskom istoku i u Aziji, navodi američka agencija „Blumberg“.
Prema navodima DŽonatana Litka, energetskog analitičara u „Tarner end Mejson korporejšn“, vrlo je vjerovatno da će biti osigurani posebni putevi koji će pokriti takve isporuke naftnih derivata, posebno iz same Rusije.
Zemlje Bliskog istoka iz Rusije najviše uvoze ulje za loženje, koje se često koristi za proizvodnju električne energije i za potrebe saobraćaja.
Isporuke uključuju i benzin, dizel-gorivo i kerozin za avione.
Uvoz naftnih derivata iz Rusije na Bliski istok prošlog mjeseca dostigao je najviši nivo od početka 2016. godine.
Više od trećine uvoza išlo je u Centar za trgovinu i skladištenje nafte u Fujairahu /Ujedinjeni Arapski Emirati/.
Prema prognozama stručnjaka, trenutani bliskoistočni uvoz iz Rusije nadmašiće junski rekord sa isporukama većim od 220.000 barela dnevno.
Svjesni da Rusija zarađuje veliki novac na proširenim tržištima i da sankcije nemaju efekta, SAD i njihovi evropski saveznici nastoje da ograniče kretanje ruskih izvoznih cijena nafte.
Administracija predsjednika SAD DŽozefa Bajdenova zalaže se da se te cijene ubuduće fiksiraju na iznos od 60 do 80 dolara za barel.
Međutim, za tako nešto Vašington može da pridobije zemlje tzv. zapadnog kruga, dok će s ostalima poput Indije i Kine, koje su sada i glavni uvoznici ruske nafte, to puno teže dogovoriti.
U slučaju ograničenja cijena svi strahuju da bi Rusija mogla da zaustavi izvoz nafte i usmjeri je isključivo za domaće potrebe, čime bi izazvala globalni energetski potres koji bi, zapravo, doveo do suprotnog efekta od željenog – novog velikog skoka cijena nafte na tržištu koje je nafte sve više „žedno“.
Takva mjera bi, prenosi „Blumberg“, mogla imati razarajuće posljedice i po zapadne ekonomije koje su već ionako u problemima po pitanju energetike i visoke inflacije.
