Bauk protektorata nad političkim Sarajevom

Piše Milorad Gutalj

I baš kada je političkom Sarajevu išlo sve po želji na „slamanju“ Republike Srpske, koju je vršio nezakonito taj isti protektorat oličen u visokom predstavniku, koga Republika Srpska ne priznaje, političko Sarajevo se suočilo sa istim tim protektoratom koje je godinama njegovalo u svojim političkim zabludama.

NJegovanjem protektorata i nastojanjem da ta nedemokratska mašinerija rješava sve u korist političkog Sarajeva, bošnjačka politika je izgubila osjećaj za realnost, prestala da sarađuje i potpuno isključila dogovor sa političkim predstavnicima Srba i Hrvata o bitnim pitanjima za opstanak BH zajednice, te se ponašala kao gazda u nedovršenoj kući koju je smatrala samo svojom.

Tačno, BiH je nedovršena kuća, čiji je samo jedan oslonac u ime Bošnjaka gradila takozvana zapadna zajednica, dok druga dva oslonca – Srbe i Hrvate, bez kojih nema zajedničkih institucija BiH, nisu, osim kažnjavanja i oduzimanja nadležnosti, pitali ni za šta.

Izgleda da je došao na naplatu politički nihilizan političkog Sarajeva koji su godinama gradili, radujući se istovremeno neustavnom djelovanju visokih predstavnika i, već duže vrijeme, Ustavnog suda BiH, koji je prešao u sferu donošenja politikih odluka, a ne branjenja ustavnosti državne zajednice sastavljene od Republike Srpske i Federacije BiH. Bošnjački političari su se radovali svemu što je išlo na štetu Republike Srpske i hrvatskog naroda u Herceg Bosni.

Nakon nesebične radosti koja je trajala punih 27 godina na štetu Srba i Hrvata, političko Sarajevo je napokon stalo pred ogledalo u kojem je, iznenada, ugledalo za njih još važećeg visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Bošnjački političari su došli u situaciju da apeluju, kleče, mole, kume i nerijetko prijete Šmitu da ne nameće Izborni zakon.

Koliko je iskren sarajevski politički establišment u ovim molbama upućenim Šmitu da ne dira ništa što ide na „štetu“ Bošnjaka?

Nije ni malo iskren. Sarajevskom političkom establišmentu je stalo samo do njihovog mišljenja i njihove jedinstvene, suverene i unitarne BiH, ponašajući se i dokazujući da su alergični na dejtonsku BiH.

Bošnjaci /političari/ će biti iskreni samo tada kada se javno budu zalagali za dejtonsku strukturu BiH sastavljenu od Republike Srpske i Federacije BiH sa tri konstitutivan naroda.

Bošnjačkim političarima se može vjerovati samo kada otvoreno kažu i na djelu dokažu da Republici Srpskoj treba vratiti nadležnosti koje je dobila Dejtonskim sporazumom. Sve dok se političko Sarajevo ne bude jasno odnosilo prema onome što Ustav BiH predviđa, dotle se ne može vjerovati njihovoj političkoj galami.

Šmit je, nenadano, na bošnjačkom udaru.

Elmedin Konaković apeluje Šmitu na „zdrav razum“, smatrajući da bi nametnute izmjene Izbornog zakona bila nagrada za sve one koji su, kako je naveo, etnički očistili prostor u kojem žive. Očito je da je Konaković zaboravio da je Sarajevo, u kojem stoluje samo bošnjačka, pa i Konakovićeva politika, očistilo oko 150.000 Srba. Dakle, i Konaković živi u etnički očišćenom prostoru od Srba i Hrvata, a drugima to spočitava što je potpun i politički i ljudski nemoral.

Čuvar bošnjačke fotelje u Predsjedništvu BiH kaže da je Šmitov prijedlog napad na prava građana i da može imati opasne implikacije.

DŽaferović dodaje da bi uvođenje izmjena Izbornig zakona značilo, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo. I čuvar bošnjačke predsjedničke stolice govori o etnikoj diskriminaciju u etnički čistom Sarajevu.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić smatra da je njegovoj stranci neprihvatljiv OHR-ov prijedlog Izbornog zakona, poručivši da je SDP spreman i na ulici braniti demokratske vrijednosti.

Nažalost, Nikšić je za svako nametanje koje je vršio OHR pa i Ustavni sud BiH aplaudirao, tvrdeći kako su te odluke odbrana demokratije u BiH. Nikšić se nijednom nije udostojio da se suprotstavi oduzimanju ustavnih prava Srbima i Hrvatima, nego je čak pozivao i Tužilaštvo BiH da „dotuče“ one koji se suprotstave nametnutim odlukama.

I dok Emir Suljagić, ako dođe do izmjena Izbornog zakona, prijeti ratom, SDA traži od Šmita da objavi nacrt izmjena Izbornog zakona.

U SDA su kategorični da je potpuno neprihvatljivo i da će sigurno biti predmetom tužbi Evropskom sudu za ljudska prava, ukoliko je tačna tvrdnja da OHR namjerava uvesti cenzus od tri odsto, koji podrazumijeva da će konstitutivni narodi čija je brojnost u određenom kantonu manja od tog cenzusa, biti uskraćeni za svoje predstavnike u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

I ostali bošnjački političari se u istom tonu suprotstavljaju Šmitu da ne mijenja ništa što je za Bošnjake neprihvatljivo, smatrajući da će tako sačuvati suverenitet BiH.

Nakon što su u ogledalu ugledali Šmita, koji im je zakucao na vrata izmjena Izbornog zakona, za vjerovati je da će bošnjački političari u nekom drugom ogledalu ugledati srpske i hrvatske predstavnike sa kojima će se dogovarati o političkom i ekonomskom razvoju državne zajednice Republike Srpske i Federacije BiH na Dejtonskom ustavu, bez OHR-a i stranaca u Ustavnom sudu BiH.

Ipak, ukoliko u tom drugom ogledalu bošnjački političari ne budu, osim sebe, vidjeli srpske i hrvatske predstavnike, od sve raštimanije BiH neće biti ništa.

Back to top button