Ekonomijaizbor urednikanaslovnaVIJESTI

Javni sektor i odliv radnika povećali prosječne plate

BRISEL, BANJALUKA – U Bosni i Hercegovini su plate u proteklih godinu dana porasle za 4,8 odsto, što je najveći rast u dužem periodu, naglašeno je u najnovijem kvartalnom ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje obuhvaćene proširenjem.

Kako je istaknuto, proteklih mjeseci došlo je i do osjetnog povećanja broja zaposlenih, naglašavajući da je u drugom kvartalu bilo 9.000 zaposlenih više nego u istom periodu lani.

„U julu je nastavljen rast zapošljavanja sa oko 6.800 novoregistrovanih u poređenju s junom, dok je u istom periodu lani zaposlenost padala za 700 ljudi na mjesec“, istaknuto je.

Što se tiče plata, u drugom kvartalu rasle su za 4,8 odsto u odnosu na isti period lani, te za 3,6 odsto u julu u odnosu na jul prethodne godine. Ako se u obzir uzme inflacija, naglasili su da je realan rast iznosio oko tri odsto.

„U određenoj mjeri nominalni rast plata uzrokovan je nestašicom radnika  zbog znatnog odlaska radne snage, ali i zbog viših plata u javnom sektoru, kao što su zdravstvo i bezbjednosni sektor“, istakli su oni.

Dodali su da u ove podatke nisu uključena mikropreduzeća, za koje je naglašeno da predstavljaju značajan udio u radnoj snazi.

Što se tiče deficita, istakli su da je u proteklih godinu dana on na stabilnom nivou i iznosi 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda ako se uzme prosjek protekla četiri kvartala, te 3,4 odsto u četiri kvartala do marta. Ovi podaci zanimljivi su imajući u vidu da je protekle godine došlo do rasta javne potrošnje zbog pandemije.

Kada je riječ o generalnoj političkoj situaciji, u izvještaju upozoravaju da su najveći rizici za ekonomiju zbog „političke dinamike usmjerene ka konfrontaciji“, te citiraju ocjene koje je iznijela rejting agencija „Standard&Poor’s“.

„Međutim, S&P smatra da su ovi rizici uravnoteženi relativno balansiranim mjerama protiv pandemije i dobrim upravljanjem javnim dugom“, istaknuto je u ovom izvještaju.

Iako to nije eksplicitno navedeno, indirektno se implicira da je dio razloga ove stabilnosti u činjenici da je Međunarodni monetarni fond isplatio BiH 305 miliona evra kroz specijalna prava isplate, u sklopu paketa od 455 milijardi evra namijenjenih za pomoć globalnoj ekonomiji.

Osim nestabilne političke situacije, kao najveći potencijalni rizik vide dalji razvoj pandemije zbog velikog broja novooboljelih i relativno niske procijepljenosti stanovništva.

„Nedavno je ponovo došlo do porasta stope smrtnosti koja iznosi 330 mrtvih na 100.000 stanovnika, što je među najvišom stopom u regionu“, naglasili su u ovom izvještaju.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže za „Nezavisne“ da je povećanje plate od 4,8 odsto nominalno i da, prema njenom mišljenju, nije ni blizu dovoljno da bi radnici imali pristojan život.

„Ovo povećanje plata do koga jeste došlo prvenstveno je rezultat povećanja najnižih plata, kao i zbog povećanja plata u javnom sektoru i rasterećenja poslodavaca od strane vlade“, naglasila je ona.

Kako ističe, činjenica da radnici odlaze iz BiH svjedoči da oni nisu zadovoljni primanjima, a za to Mišićeva, kako ističe, prevashodno krivi poslodavce.

„Ima i časnih poslodavaca, ali značajan broj njih otjerao je radnike svojim nekorektnim odnosom prema njima i niskim platama. Kada smo ih prije pet godina upozoravali na to i sugerisali da povećaju plate, smijali su nam se i govorili da to reguliše tržište. Pokazalo se da reguliše tržište, ali na način da radnici odlaze. Sada dovode Turke da rade jer su radnici otišli“, kaže Mišićeva.

Izvor
Nezavisne
Tagovi
Back to top button
Close
Close