Hrvatska je u skupini od pet zemalja članica EU koje bi se do kraja sljedeće godine trebale vratiti na nivo privrednih aktivnosti iz zadnjeg tromjesečja 2019., izjavio je povjerenik EK za privredu Paolo Gentiloni.
„Do kraja 2021. predviđa se da će samo Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovačka i Poljska nadoknaditi razinu privrednih aktivnosti iz posljednjeg tromjesečja 2019. Nasuprot tome, predviđa se da će nivo proizvodnje u Italiji, Španiji i Holandiji ostati niži za više od dva posto u odnosu na kraj 2019. godine“, rekao je Gentiloni predstavljajući proljetne ekonomske prognoze.
Gentiloni ističe da će izlazak zemalja iz krize zavisiti o težini pandemije i strogoće njihovih mjera za suzbijanje širenja bolesti, a zatim o otvorenosti i izloženosti njihove privrede najpogođenijim sektorima.
„Prije svega, biće ključna veličina podrške koju preduzimaju“, kaže Gentiloni.
U proljetnoj privrednoj prognozi 2020. predviđa se da će se privreda EU ropodručja u 2020. smanjiti za rekordnih 7,7 posto, a sljedeće godine rasti 6,3 posto.
U EU27 očekuje se pad od 7,4 posto i dogodine rast 6,1 posto. Najmanji pad privrede ove godine očekuje se u Poljskoj, 4,3 posto, a najveći u Grčkoj, 9,7 posto, Italiji 9,5 posto, Španiji 9,4 posto i Hrvatskoj 9,1 posto.
S postupnim popuštanjem mjera za suzbijanje pandemije privreda bi se trebala početi oporavljati u drugoj polovini ove godine.
Oporavak Italije trajaće duže od oporavka bilo koje druge zemlje članice, naglašava Gentiloni.
U sličnoj je situaciji Španija, a u nešto povoljnoj poziciji je Francuska.
Njemačka privreda doživjeće nešto manji pad od većine zemalja članica, (-6,5 posto) i brže se vratiti na pretkrizni nivo. Sljedeće godine predviđa se rast njemačke privrede po stopi od 5,9 posto.
„Ipak, očekuje se da će Njemačka imati najdublju recesiju od rata, na -6,5 posto 2020.“, kaže Gentiloni.
Najteže pogođene zemlje dosegnuće, kako se predviđa, dvocifrenu stopu proračunskog manjka u ovoj godini – u Italiji i Španiji preko 10 posto, a u Francuskoj blizu 10 posto BDP-a.
Očekuje se da će deficiti u Belgiji, Poljskoj, Slovačkoj i Rumuniji premašiti prosječni deficit EU koji iznosi preko 8 posto BDP-a.
S druge strane, u Irskoj, Švedskoj, Mađarskoj, Luksemburgu i Bugarskoj deficiti bi trebali ostati ispod 6 posto BDP-a.
Proračunski deficit u Hrvatskoj ove bi godine mogao iznositi 7,1 osto BDP-a, a sljedeće godine 2,2 posto
