DruštvoVIJESTI

Lukić: Izgraditi spomen-hram za žrtve u Garavicama kod Bihaća

BANJALUKA – Predstavnik udruženja „Jasenovac-Donja Gradina“ Vladimir Lukić smatra da je na stratištu Garavice kod Bihaća potrebno izgraditi spomen-hram, koji će ostati za vječnost kao uspomena na srpske žrtve iz Drugog svjetskog rata, kojih je na ovom prostoru bilo između 12.000 i 14.000. 

„Garavice kod Bihaća je najveće stratište, jer se tu zapravo nalaze dva veća i nekoliko desetina manjih stratišta. To je sada uglavnom zaraslo u korov i šumu, a manji dio koriste izletnici, pa čak i beskućnici“, rekao je Lukić novinarima u Banjaluci.

On je naveo da je projektnim rješenjem na ovom stratištu planirana izgradnja crkve, muzeja i još nekih objekata, koje će simbolizovati žrtve u Garavicama.

Lukić je rekao da su predstavnici Udruženja danas sa vladikom bihaćko-petrovačkim Atanasijem razgovarali o idejnim rješenjima projekta obilježavanja stratišta Garavice kod Bihaća i Šušnjara kod Sanskog Mosta.

On je dodao da je cilj sastanka da se, osim ovih projekata, razmotre i obilježavanja stratišta kod žitnog magacina u Sanskom Mostu, kao i izgradnja parohijskog doma u selu Dabar kod Sanskog Mosta.

„Potrebna nam je široka podrška društva za realizaciju ovih projekata. Imamo podršku pojedinaca, a očekujemo je i od predstavnika institucija vlasti, kada projekti budu gotovi. Ovo što smo planirali ne može uraditi grupa ljudi“, rekao je Lukić.

Jedan od projektanata idejnih rješenja Saša Čvoro naveo je da je cilj rekonstrukcije parohijskog doma u selu Dabar da se obnovi stara seoska škola i stvore uslovi za okupljanje mještana i Srba povratnika, koji tamo dolaze.

„Osim toga, cilj je da se stvore uslovi za povratak sveštenika u hram, koji je rekonstruisan prošle godine“, rekao je Čvoro.

Govoreći o stratištu kod žitnog magacina u centru Sanskog Mosta, Čvoro je istakao da je ideja da se tu napravi pravoslavna kapela sa prostorom za paljenje svijeća i mala spomen soba, koja bi trebalo da čuva uspomene na 112 Srba, koji su umoreni 1942. godine na tom području.

„Osnovni koncept spomen-hrama na Šušnjaru je da se obilježi mjesto, gdje je umoreno 5.500 Srba za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali i da se ne negira činjenica da su ti ljudi ubijeni samo zato jer su bili pravoslavni Srbi“, rekao je Čvoro.

On je istakao da je ideja da se koriste arhitektonski oblici i materijali, koji asociraju na narodnu tradicionalnu arhitekturu tog kraja.

Počekom Drugog svjetskog rata 1941. godine u Garavicama ustaše su izvršile masovni pokolj srpskog civilnog stanovništva u kojem je ubijeno 12.000 ljudi, među kojima veliki broj djece.

Ovo veliko gubilište slabo je poznato i zapostavljeno, jer su činjenice o zločinu i razmjerama pokolja, koji je Nezavisna Država Hrvatska sprovela 1941. godine nad nedužnim civilima u Bihaću, držane dalje od šire javnosti.

(SRNA)

Tagovi
Back to top button
Close
Close