DruštvonaslovnaVIJESTI

Prošle godine usvojeno petoro djece

BANJALUKA – Na evidenciji Centra za socijalni rad Banjaluka trenutno je 104 djece bez adekvatnog roditeljskog staranja, od kojih je 17 podobno za usvojenje, rekla je diplomirani pravnik u ovom centru Jadranka Štrkić.

„To su djeca čiji su roditelji umrli, djeca čiji su roditelji dali saglasnost za usvojenje i čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo i radna sposobnost. Riječ je o djeci sa smetnjama u razvoju i djeci starijeg uzrasta koja su zbrinuta u srodničkim porodicama, a za koju potencijalni usvojitelji nisu zainteresovani, iako je broj aktuelnih zahtjeva potencijalnih usvojitelja u prosjeku oko 100“, rekla je Štrkićeva Srni.

Prema njenim riječima, prošle godine u Banjaluci je usvojeno petoro djece, dvoje potpuno i troje nepotpuno.

Ona je pojasnila da se potpunim usvojenjem između usvojioca i njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao da je riječ o krvnom srodstvu, odnosno to je trajni odnos i potpuno usvojenje se ne može raskinuti.

„Potpuno se može usvojiti samo dijete uzrasta do pet godina koje nema žive roditelje ili su mu roditelji nepoznati, roditelji koji su dijete napustili, a više od jedne godine ne zna im se mjesto boravka, te roditelji koji su pred organom starateljstva pristali da njihovo dijete bude potpuno usvojeno“, dodala je Štrkićeva.

Ona je istakla da potpuno usvojenje djece mogu ostvariti samo bračni supružnici zajednički i ako su oba ili jedan od njih stariji od usvojenika najmanje 18 godina.

Potpunim usvojenjem prestaju sva međusobna prava i dužnosti između usvojenika i njegovih krvnih srodnika.

„Nepotpunim usvojenjem između usvojenika i usvojioca i njegovih potomaka zasnivaju se odnosi srodstva, kao i prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece, ako zakonom nije drugačije određeno. Nepotuno usvojenje ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima“, naglasila je Štrkićeva.

Ona je naglasila da je punovažno samo usvojenje tuđeg djeteta, te da je zasnivanje nepotpunog usvojenja dozvoljeno između ostalih srodnika u pobočnoj liniji, kada na primjer tetka može usvojiti bratića, stric sinovicu i srodnike po tazbini.

Prema njenim riječima, dijete ne može usvojiti lice kome je oduzeto roditeljsko pravo, kome je oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, lice koje ne pruža dovoljno jemstva da će usvojenika podizati i vaspitavati tako da bude koristan član društvene zajednice, kao i lice koje je duševno bolesno ili slaboumno, odnosno koje boluje od druge bolesti koja može dovesti u opasnost zdravlje ili život usvojenika.

„Dijete ne može usvojiti ni lice kod čijeg se bračnog supružnika stiče jedna od ovih okolnosti“, istakla je Štrkićeva u izjavi Srni.

Ona je dodala da nepotpuno usvojenje može biti raskinuto, odnosno može prestati na osnovu rješenja organa starateljstva kad se utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi usvojenika, kao i na osnovu prijedloga usvojioca ili usvojenika, ali i na osnovu njihovog sporazumnog prijedloga.

Prema podacima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite u Republici Srpskoj, u 2014. godini realizovano je tri usvojenja, i to jedno potpuno i dva nepotpuna usvojenja.

U toku 2013. godine zasnovano je 16 usvojenja – devet potpunih i sedam nepotpunih, 2012. – 17 usvojenja i to 14 potpunih i tri nepotpuna, dok je 2011. zasnovano 27 usvojenja – 19 potpunih i osam nepotpunih. Od 2010. godine 21 dijete je zbog usvojenja napustilo Dom za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja u Banjaluci.

U sistemu socijalne zaštite Republike Srpske djeluje jedna ustanova za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja, i to Dom za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja „Rada Vranješević“ u Banjaluci u kojoj je trenutno smješteno 81 dijete.

Tagovi
Back to top button
Close
Close