izbor urednikanaslovnaSvijetVIJESTI

Rusko-turska kriza, najveće iskušenje od doba hladnog rata

SARAJEVO, BEOGRAD, ZAGREB – Tursko-ruska kriza najveće je iskušenje u odnosima Rusije i Zapada još od doba hladnog rata i kubanske krize, smatra većina eminentnih vojno-političkih analitičara iz regije.

Naime, iako se rijetko ko usudi i pretpostaviti da bi tursko obaranje ruskog vojnog aviona moglo uzrokovati najradikalniji odgovor (s nesagledivim posljedicama po čovječanstvo) gotovo niko ne spori da je riječ o iznimno ozbiljnom incidentu koji će trajno poremetiti odnose dvije velike sile, pišu današnje Nezavisne novine.

Ipak, niko ne može da pretpostavi kakav će biti ruski odgovor, kao što niko sa sigurnošću ne može da ustvrdi da li je obaranje aviona namjerno izazvani incident ili splet nes(p)retnih vojnih okolnosti.

Vojni analitičar Hamza Višća, penzionisani brigadir OS BiH, smatra da bi odnosi na međunarodnoj sceni mogli da budu dovedeni do usijanja.

„Do kolikog usijanja, zavisi prije svega od Putina. I ponašanje drugih aktera, poput SAD, NATO-a ili EU, može ovu situaciju usložiti ili relaksirati. Rusija i NATO imaju priliku ili da ojačaju koaliciju za borbu protiv IS, ili da nastave nekoordinisano djelovanje na prostoru Sirije i Iraka, boreći se za različite ciljeve“, ističe on.

Zaključuje da je u toku snažna diplomatska i pregovaračka aktivnost koja može dovesti do popuštanja zahtjevima Putina da se uskrati dalja podrška pobunjenicima protiv Bašara el Asada, te da se eventualno osigura koridor preko Turske za prelete ruskih aviona angažovanih protiv IS.

Miroslav Lazanski, jedan od najpoznatijih vojnih analitičara u regiji, smatra „da turski čin pokazuje da će borba protiv terorizma biti teška i dugotrajna, kao i da se Turska time stavila na stranu IS“.

„Ne gađa se avion prijateljske zemlje, koja je u misiji borbe protiv terorizma i koji je izašao iz vašeg vazdušnog prostora“, rekao je Lazanski za beogradske medije. Cijeni da Ankara povlači „nervozne“ poteze bez znanja NATO-a, te da će Rusija uzvratiti udarac.

„Na njima je da izaberu mesto i vrijeme, da li će to biti vojna akcija ili akcija obavještajnih službi“, zaključuje Lazanski.

Za njegovog kolegu Đorđa Vukadinovića ključno pitanje jeste da li je ovo namjerno izazvana provokacija, „kao metoda specijalnog rata Brisela ili Vašingtona“, ili tek reakcija nekog komandanta, ili turskog vojnog vrha.

„Odnosi Erdoana i turske vojske su vrlo loši, tako da je moguće i da je ovo jedna vrsta udara na Erdoana. Od toga šta je u pitanju zavisiće i posledice, koje će svakako biti teške za rusko-turske odnose“, zaključuje on.

Vlatko Cvrtila, zagrebački profesor i jedan od najcjenjenijih analitičara, smatra da će biti „puno teških riječi, moguće i neki incident“, ali da to ne znači da će čovječanstvo ući u neki novi svjetski sukob ili rat.

On zaključuje da je Rusija došla u Siriju, poremetila odnose moći i stala na stranu Bašara el Asada, čije zbacivanje zvanična Ankara zdušno podržava.

Dodik : Ankara otvoreno stala na stranu terorista

Milorad Dodik, predsjednik RS, izrazio je žaljenje zbog stradanja ruskog pilota u Siriji, kojeg su ubili džihadisti u oblasti koju oni drže pod kontrolom, i obaranja ruskog aviona koji je bio na antiterorističkom zadatku.

Dodik je ocijenio da je Ankara obaranjem ruskog aviona otvoreno stala na stranu terorista Islamske države.

„Očigledno je da je Turska sarađivala s takozvanom Islamskom državom i da su njeni stavovi u vezi sa borbom protiv globalnog zla – terorizma, dijametralno suprotni od stavova Rusije. Problem je nastao kada je Ruska Federacija odlučila da se otvoreno obračuna s teroristima“, istakao je on.

On je izjavio Srni da je sve više informacija u javnosti koje ukazuju na to da su operacije Ruske Federacije narušile ilegalnu trgovinu naftom, i da su mnoge države, deklarativno u borbi protiv terorizma, upravo sarađivale s takozvanom Islamskom državom.

Ekonomska zavisnost

Agencija Reuters ocjenjuje da bi ovaj incident mogao da ima ozbiljne posljedice po ekonomske i trgovinske odnose dvije zemlje. Tako podsjećaju da je turizam jedna od oblasti u kojoj su odnosi dvije zemlje najrazvijeniji, a podatak da je oko 4,4 miliona Rusa prošle godine posjetilo Tursku dovoljno govori. Jedna od ključnih oblasti u odnosima Rusije i Turske je prehrambeni sektor, a Turska je i drugi najveći kupac ruskog prirodnog gasa, poslije Njemačke. Dvije zemlje imaju i niz zajedničkih projekata, kao što je gradnja reaktora u sklopu projekta od 20 milijardi dolara, ili izgradnja „Turskog toka“.

Tagovi
Back to top button
Close
Close