Živimo u eri moderne tehnologije i komunikacije, u kojoj čovjek zadovoljstvo nalazi u aktivnostima bez napora. Čitanje knjiga gubi bitku s kraćim i bržim formama. Međutim, takve forme ne unapređuju naše sposobnosti jer ne zahtijevaju nikakva ulaganja. Odričući se čitanja gubimo mnogo, zato što proces čitanja reguliše raspoloženje i nivo stresa, te unapređuje sve psihološke snage.
Studija Univerziteta u Berkliju pokazala je da djeca koja redovno čitaju imaju 50 odsto bolji rječnik od mališana zagledanih u televizor i ostvaruju bolje rezultate na testovima inteligencije.
Prednosti čitanja mnogobrojne su i u odraslom dobu, utvrdili su naučnici. Identifikacija s izmišljenim pričama i junacima pomaže razvijanju saosjećajnosti i sposobnosti za tumačenje tuđih emocija u stvarnom životu. To važi prvenstveno za romane i fikciju, manje za biografije i istorijske knjige. Nije zanemariv ni uticaj čitanja na psihičko zdravlje pojedinca. Knjiga smanjuje stres i to čak za 68 odsto. Kvalitet štiva ovdje nije presudan, dovoljna je sama činjenica da ste se izgubili u nekom drugom svijetu i pobjegli od svakodnevnih problema i briga. Prelistavanje stranica prije nego što sklopite oči pomoći će vam da lakše i ljepše utonete u san.
A redovno čitanje u trećem dobu sjajna je vježba za mozak. Ljubitelji knjiga imaju dva i po puta manju šansu da obole od Alchajmerove bolesti nego oni koji vrijeme troše na manje stimulativne aktivnosti, prenosi Cafe.ba.
