SPORT

Mundijal visoke tehnologije

Od ovog SP u fudbalu više neće biti nepoznanica da li je neka lopta prešla gol-liniju jer će sudije o tome biti obaviještene odmah putem senzora koji, za razliku od ljudskog oka, ne može da pogriješi.

Lopta na gol linijiGolman može da primi pacerski gol, golgeter da promaši zicer, selektor da napravi kardinalnu taktičku grešku, ali arbitri ne smiju da imaju „loš dan“. Bez obzira na to da li će izaći na teren u crnom, žutom, crvenom ili plavom dresu, sudije će uvijek biti u centru pažnje, pa tako i sada u Brazilu. Međutim, sada će zahvaljujući gol-tehnologiji imati mnogo lakši zadatak nego na prethodnim Mundijalima, gdje su viđene mnoge kardinalne greške. Upravo je to natjeralo čelnike FIFA da razmisle o uvođenju gol-tehnologije.

Sudije će na ruci nositi poseban sat koji će biti povezan sa senzorima u golu. Kad lopta pređe liniju, glavni arbitar će dobiti signal i iste sekunde moći će pokazati na centar. To će onemogućiti greške kao što su poništen pogodak Frenka Lamparda, reprezentativca Engleske, u duelu protiv Njemačke 2010. godine u Južnoj Africi. Ovo će biti prvi put u istoriji Mundijala da se koristi gol-tehnologija.

Gol-tehnologija nije jedina novina na Mundijalu. FIFA je odobrila korištenje spreja kojim će sudije obilježiti mjesto slobodnog udarca, kao i liniju gdje živi zid mora da stane. Premijeru u Brazilu imaće i tajm-aut, a razlog za to je klima. Sudije će tokom utakmica imati pravo dva do tri puta da prekinu susret kako bi se igrači osvježili. U vrijeme Mundijala očekuju se visoke temperature, a najgore će biti na sjeveru i sjeveroistoku Brazila, gdje će uz 35 stepeni biti i 80 odsto vlage u vazduhu.

Sve ovo olakšaće posao za 25 sudija koji će voditi mundijalske mečeve, uz još osmoricu koji su u pripravnosti u slučaju da neko od odabranih ne bude u mogućnosti da sudi. Evropa će u Brazilu biti zastupljena sa devet, Južna Amerika sa pet, Azija sa četiri, Afrika i KONKAKAF zona sa po tri, dok će jedan par sudijski trojki poslati Okeanija.

Kolumbijac Vilmar Roldan Perez će sa 34 godine biti najmlađi arbitar u Brazilu, a Portugalac Pedro Proensa sa 44 najstariji. Samo njih šestorica mogu da se pohvale da su već osjetili čari Svjetskog prvenstva. U Južnoj Africi 2010. sudili su već spomenuti Englez Hauard Veb, Hoel Agilar iz Salvadora, Meksikanac Rodrigez Moreno, Piter Oliri sa Novog Zelanda, Uzbekistanac Ravšan Irmatov i Japanac Juići Nišimura. Svaki od 25 arbitara vodiće barem jednu utakmicu, a njihov dalji angažman u Brazilu zavisiće od procjene Sudijske komisije FIFA.

Da bez obzira na novitete nije lako biti arbitar pokazuju i testovi koje su sudije morale da prođu kako bi se plasirali na Mundijal. Naime, svi su morali da trče 40 metara za 6,2 sekunde, 150 za 30 sekundi, 2.700 za 12 minuta, odnosno da 20 puta pređu 50 metara za 35 sekundi.

Među odabranim arbitrima ima ljudi najrazličitijih profesija: od menadžera, advokata, profesionalnih sudija, do pilota. Većina govori minimum po dva-tri jezika, a neki su i prave poliglote koje barataju sa po pet-šest stranih jezika. Za svoje umijeće u Brazilu će biti i te kako dobro nagrađeni. Svako od njih će, bez obzira na broj odsuđenih mečeva, poslije Svjetskog prvenstva biti bogatiji za oko 40.000 evra, a osim toga će dobijati i dnevnice od 300 evra.

Istorijske greške

– Engleska – Argentina, 1986. godine: Dijego Maradona postiže gol rukom, meč je sudio Ali Benaser iz Tunisa.

– Engleska – SR Njemačka, 1966. godine: Lopta je poslije udarca Džefa Harsta pogodila prečku i pala na liniju, sudija Tofik Bahramov je pokazao na centar.

– Hrvatska – Australija, 2006. godine: Josip Šimunić je dobio tri žuta kartona prije nego što ga je Grem Pol poslao u svlačionicu.

– SR Njemačka – Francuska, 1982. godine: U polufinalu golman Nijemaca je nokautirao Patrika Batistona i slomio mu vilicu, a Čarls Kover nije dosudio ni slobodan udarac.

– Brazil – Švedska, 1978. godine: Klajv Tomas svirao kraj meča pri rezultatu 1:1, u trenutku kada je Ziko poslije kornera postigao gol glavom.

(Nezavisne novine)

Tagovi
Back to top button
Close
Close