5.9 C
Zvornik
19. март 2024.

Institucije zaobilaze stručnjake s fakulteta

BANJALUKA, DOBOJ – Iako univerziteti u Republici Srpskoj imaju stručan kadar, ipak ih prilikom izrade važnih projekata od javnog značaja institucije zaobilaze, požalili su se dekani i profesori.

Darko Knežević, dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci, rekao je da ne zna koji su razlozi zašto institucije uporno zaobilaze konsultacije sa stručnim osobljem ovog, ali i drugih fakulteta.

„Ne znam je li razlog inertnost tih institucija, jer im se vjerovatno lakše obratiti nekom drugom. Evo, konkretno za problem banjalučke ‘Toplane’ tvrdim da niko ne može ponuditi kvalitetnije rješenje od naših domaćih stručnjaka“, rekao je Knežević.

Zoran Ćurguz, dekan Saobraćajnog fakulteta u Doboju, rekao je da  učešće domaćih akademskih stručnjaka u važnim projektima nije dovoljno zastupljeno, ali da vjeruje da za to postoje i objektivni razlozi. Ističe da se fakulteti zbog zakonskih propisa ne mogu pojavljivati na tenderima niti biti konkuretni firmama, ali da mogu raditi projekte.

„Zakonska regulativa mora biti usaglašena s našim mogućnostima kako bismo se mogli prijavljivati na tendere. Kada je rađen autoput Banjaluka  Doboj od nas su tražili da učestvujemo na tenderu, ali mi nismo prošli upravo zbog tih zakonskih regulativa. Mi eventualno možemo raditi projekte. Možemo reći da u tom smislu naš fakultet pomalo ide naprijed, jer radimo na projektima za raskrsnice i kružne tokove u Pelagićevu i Rogatici“, naveo je Ćurguz.

Smatra da i profesori moraju biti aktiviji kako bi ponudili poslove koje mogu fakulteti da rade da bi eventualno ušli u neku saradnju sa drugima.

Da se univerzitetski stručnjaci rijetko angažuju u kapitalnim projektima potvrdili su i na Arhitektonskograđevinskogeodetskom fakultetu u Banjaluci.

„Smatram da se rijetko koristi naš kadar s Univerziteta, a pravi ljudi na pravim mjestima mogu učiniti mnogo“, poručio je Aleksandar Borković, prodekan za naučnoistraživački rad na AGFu.

Ni na banjalučkom Ekonomskom fakultetu ne mogu se pohvaliti većom saradnjom s institucijama.

„Kod nas se inače više cijene trećerazredni eksperti nego profesori i asistenti na domaćem univerzitetu. Na stručnim okupljanjima su naši kadrovi veoma dominantni, ali ne možemo kriviti javni sektor, možda se ni mi dovoljno ne trudimo. Međutim, nauka i struka nisu estrada ni reklama“, rekao je Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu.

Ističe da se mišljenje univerzitetskih stručnjaka često doživi kao kritika, a kritiku niko ne voli, zbog čega jaz između struke i onih koji donose odluke postaje veći.

„Univerzitet je sigurno najtačnije mjesto na kojem se može porazgovarati s ljudima koji su doboku upućeni u struku, posebno kada su u pitanju oni koji se bave i inovacijom. Na tom planu  mogu ponuditi  rješenja za sve zainteresovane strane“, poručio je Luka Kecman, prorektor za kadrovske i materijalne resurse na Banjalučkom univerzitetu.

Kako ističe, nije dovoljno čvrsta veza između univerziteta i onih koji donose takve odluke, ali postoji određeni napredak.

„Ozbiljno društvo se oslanja na vrhunske institucije tog društva, a univerzitet je, nakon Akademije nauka i umjetnosti RS, vrhunska institucija i za sva pitanja bi trebalo, u najmanju ruku, da budu konsultovani takvi stručnjaci“, kazao je Kecaman.

Dodaje da dobar dio ljudi posmatra univerzitet kao mjesto gdje se studenti školuju i gdje se samo odvija nastava, a da za usluge biraju razne agencije, zaobilazeći one koji su proizveli te kadrove.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se