Simulacija je objašnjena zašto se očekuje da trenutni El Ninjo bude razoran širom cijelog svijeta – aktuelni ciklus opisuje se kao najjači ikada zabilježen, a temperature bi mogle značajno premašiti minimum potreban da se El Ninjo zvanično proglasi.
El Ninjo može imati veoma različit uticaj u različitim dijelovima svijeta – od ekstremne suše do ekstremnih poplava – a njegov efekat na ljude i prirodnu sredinu može biti razoran. Ovaj ciklus je označen i kao „super El Ninjo“, neformalnim terminom kojim se želi dočarati intenzitet pojave, dok ga neki nazivaju i „Godzila“ El Ninjom.
Iako je El Ninjo prirodna pojava koja nije prouzrokovana klimatskim promjenama, pojedini naučnici upozoravaju da bi kombinovani efekat El Ninja i rasta globalnih temperatura uslijed klimatskih promjena mogao samo da pogorša posljedice.
Kako nastaje El Ninjo
El Ninjo je dio ENSO ciklusa, koji označava zagrijavanje i hlađenje površinske temperature Tihog okeana. Faza hlađenja naziva se „La Ninja“, odnosno „djevojčica“ na španskom, dok je El Ninjo, ili „dečak“, faza zagrijavanja.
Simulacija objavljena na društvenim mrežama objašnjava da na površinsku temperaturu istočnog dijela Tihog okeana utiču takozvani pasatni vjetrovi, koji se kreću preko ekvatorijalnog pojasa Zemlje u pravcu istok-zapad. Ti vjetrovi nose toplu vodu i vazduh ka zapadu preko Tihog okeana, guraći topliju vodu prema jugoistočnoj Aziji i Okeaniji, gdje ta topla voda isparava i doprinosi padavinama.
Međutim, kada pasatni vjetrovi oslabe, više tople vode zadržava se u istočnom dijelu Tihog okeana, a manje je se kreće ka zapadu. Za obje Amerike to znači toplije vrijeme i više padavina, dok za jugoistočnu Aziju i Okeaniju znači manje kiše.
Upozorenja građanima da se pripreme
Očekuje se da će trenutni El Ninjo prouzrokovati široko rasprostranjeno razaranje i poremećaje širom svijeta, a 2027. godina se predviđa kao najtoplija ikada zabilježena, čak i nakon što je 2026. godina već oborila toplotne rekorde.
Prema nekim predviđanjima, trenutni ciklus El Ninja mogao bi dovesti i do 450.000 smrtnih slučajeva širom svijeta, prema izvještaju profesora Majkla Grinstouna, suosnivača Laboratorije za klimatske uticaje Univerziteta u Čikagu.