Vladimir Putin izjavio je da će Rusija upotrijebiti sve raspoloživo oružje ukoliko smatra da je njena baltička eksklava Kalinjingrad napadnuta. Ruski predsjednik je tvrdio da Moskva „nikoga ne prijeti“, već samo odgovara na izjave zapadnih lidera da se Rusija navodno priprema za rat 2029. ili 2030. godine.
Tokom ove sedmice Rusija je optuživala NATO da priprema blokadu njene teritorije koja graniči sa Litvanijom i Poljskom, upozoravajući da bi bila spremna da upotrijebi i nuklearno oružje ukoliko Zapad pokuša da odsiječe Kalinjingrad od ostatka Rusije. NATO je nastojao da smiri situaciju, naglašavajući da je riječ o odbrambenom savezu i pozivajući Moskvu da prekine sa „nuklearnim prijetnjama“.
Zapadni saveznici suočavaju se sa porastom takozvanih hibridnih napada koji se pripisuju Rusiji, naročito u Poljskoj i baltičkim državama. Prošle sedmice Poljska je saopštila da je ruski helikopter uletio na njenu teritoriju u blizini Kalinjingrada, dok je Litvanija navela da se njeno stanovništvo osjeća „stalno ugroženo“ zbog dronova koji ulaze u vazdušni prostor zemlje.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je u četvrtak da se njegova zemlja priprema za nove hibridne napade, „uključujući i ozbiljne“, nakon što je u avgustu na pisti aerodroma u Lajpcigu pronađen dron naoružan eksplozivom, u blizini ukrajinskih teretnih aviona.
Na forumu „Valdaj“, posvećenom spoljnoj politici, Putin je rekao da vjeruje kako će međunarodni sukobi vjerovatno nastaviti da traju, ali da će se stanje poboljšati kada oslabi takozvana „zapadna hegemonija“.
Putin je takođe tvrdio da su ruski udari na ukrajinske ekonomske ciljeve direktan odgovor na ukrajinske napade na ruske rafinerije nafte i brodove u Crnom moru. Priznao je da je Kijev postigao „određene rezultate“ tim napadima i da je Rusija izgubila oko 1% BDP-a. Ukrajina tvrdi da je počela da napada rusku naftnu infrastrukturu jer ona finansira rat.
Rusija je tokom rata, koji traje od 2022. godine, svake zime pojačavala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. U četvrtak je dronovima gađan i jedan važan most u Kijevu.
Putin je upozorio da bi, u slučaju direktnog napada na Rusku Federaciju – pri čemu je pomenuo Kalinjingrad, ali i „moguće druge teritorije“ – pitanje upotrebe svog raspoloživog naoružanja odmah bilo na dnevnom redu. Optužio je NATO da održava pomorske manevre u Baltičkom moru koje je nazvao ozbiljnom prijetnjom po Kalinjingrad.
„Mi nikome ne prijetimo. Ne namjeravamo nikoga da napadnemo 2029, 2030. ili 2050. godine. Ali ako se suočimo sa agresijom, moraćemo da odgovorimo. Građani evropskih zemalja treba to dobro da znaju“, rekao je Putin, dodajući da je upoznat sa nuklearnim kapacitetima Velike Britanije i Francuske, ali da je rusko naoružanje „bez premca“.
Zapadni zvaničnici dugo su strahovali da bi Rusija, umjesto invazije na Kalinjingrad, mogla iskoristiti takozvani Suvalski koridor – relativno mali razmak između eksklave i saveznika Bjelorusije – ukoliko bi pokušala silom da zauzme teritoriju Litvanije. Premijer Litvanije izjavio je prošle sedmice za BBC da je njegova zemlja napravila planove za evakuaciju u slučaju ruske invazije, a u zemlji je stacionirano na hiljade vojnika NATO-a.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute poručio je u srijedu da nijedna „vježba ili aktivnost“ saveza ne predstavlja prijetnju Moskvi i da je ruska retorika „apsolutno nepotrebna i nekorisna“.
Putin je takođe govorio o tome da vodeće svjetske sile posjeduju naoružanje koje bi moglo „zbrisati sav život ili barem gurnuti Zemlju ka katastrofalnim posljedicama“, uz napomenu da niko ne može biti siguran da to oružje nikada neće biti upotrijebljeno. Pozvao je i na preispitivanje pravila ratovanja, upozoravajući na rastuće rizike vještačke inteligencije.