Više od 200 kompanija u Bosni i Hercegovini prihvatilo je Povelju o poštovanju ljudskih prava, a kroz program unapređenja korporativne odgovornosti obuhvaćeno je više od 4.000 radnika. O tome kako se mijenja položaj zaposlenih za N1 je govorila Mira Mehmedović iz Instituta za razvoj mladih KULT.
Mehmedović ističe da se o ljudskim pravima na poslu govori kao o nečemu što direktno određuje svakodnevni život zaposlenih. „Veći dio svog života provedemo na radnom mjestu. Zato bismo trebali napraviti ambijent u kojem se lijepo osjećamo“, kazala je.
Govoreći o iskustvima s kompanijama širom zemlje, kaže da je zatekla brojne pozitivne primjere – od malih firmi s nekoliko zaposlenih do onih s više od 400 radnika. „Imamo zaista dobre kompanije koje su svjesne ovih pitanja i žele pratiti evropske trendove“, rekla je.
Prema njenim riječima, novac i dalje ostaje izuzetno važan, ali zaposlenima sve više znače odnos poslodavca, osjećaj poštovanja i dostojanstvo na radnom mjestu. „Važan je i rejting firme, da te menadžer poštuje, da te čuje, da imaš slobodu i dostojanstvo na radnom mjestu“, istakla je.
Program za poštovanje ljudskih prava na poslu finansira Evropska unija
Program korporativne odgovornosti za ljudska prava u BiH provodi se uz finansijsku podršku Evropske unije. Prva faza trajala je od 2019. do 2022. godine, kada su zajedno s Ministarstvom za ljudska prava BiH izrađene okvirne smjernice.
U aktuelnoj fazi, koja traje od 2024. do kraja oktobra ove godine, izrađena je i politika o poštovanju ljudskih prava. „Trenutno je u završnoj fazi prikupljanja mišljenja. Uskoro ide na e-konsultacije i nadamo se da će do kraja godine ponovo biti pred Vijećem ministara na usvajanju“, kazala je Mehmedović.
Jedan od rezultata programa je Povelja o poštovanju ljudskih prava, koja sadrži 15 načela i predstavlja opredjeljenje kompanije da unapređuje standarde u svom poslovanju. „Dosad smo je dodijelili u više od 200 kompanija. Kompanije same pristupe, žele potpisati Povelju i napraviti pomak“, rekla je. Povelju je potpisalo i 24 jedinice lokalne samouprave, kao i određena ministarstva.
Kompanije prilagođavaju radna mjesta osobama s invaliditetom
Kroz program su razvijeni mehanizmi koje kompanije mogu besplatno koristiti za unapređenje internih pravilnika i zaštite zaposlenih. Posebno je istakla kompanije koje zapošljavaju osobe s invaliditetom i prilagođavaju im radna mjesta i obaveze.
Istovremeno, naglasila je da u BiH i dalje postoje problemi s neisplaćenim platama, doprinosima i drugim kršenjima prava zaposlenih. Mehmedović smatra da razgovor o pravima radnika mora uključivati i njihove obaveze prema radnom mjestu. „Svi smo jedan kolutić u tom procesu. Ako jedan zakaže, zakazao je kompletan proces“, kazala je.
Govorila je i o generacijskim razlikama na poslu, ocijenivši da se mlađe generacije mnogo snažnije zauzimaju za svoja prava. „Mladi jednostavno ne tolerišu i ne dozvoljavaju neke stvari. Imaju svoj okvir“, rekla je, dodajući da ponekad nedostaje međugeneracijsko razumijevanje.
Potvrdila je da mobing i maltretiranje na poslu postoje, ali da su se tokom rada s kompanijama susretali i s tvrdnjama menadžera da su i oni izloženi pritiscima zaposlenih. Kroz aktivnosti programa direktno je obuhvaćeno više od 4.000 zaposlenih. „Preko 4.000 radnika smo osvijestili i potakli da počnu razmišljati. Vidimo da se osjeti promjena atmosfere na radnom mjestu“, rekla je.
Na kraju je poručila da je razgovor jedan od najvažnijih načina rješavanja problema na poslu. „Nijedan menadžer nije toliki bauk da se ne može jednostavno razgovarati i pokušati unaprijediti neki segment u kompaniji“, zaključila je Mehmedović.