Najveća opasnost za institucije Bosne i Hercegovine ne mora biti dramatičan ustavni slom, nego njihovo postepeno odumiranje zbog blokada i neimenovanja, upozorio je Damir Kapidžić, profesor komparativne politike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i direktor Instituta za društvena istraživanja.
U intervjuu za Evropski centar za studije populizma (ECPS) ocijenio je da izbori mogu dovesti druge stranke na vlast, ali da su promjena načina upravljanja i demokratska obnova znatno manje vjerovatne.
Kapidžić objašnjava da dejtonski sistem ima dvostruki učinak – sprečava jednu stranku da zavlada cijelim političkim sistemom, ali istovremeno ostavlja prostor za dugotrajno blokiranje institucija.
„Ne bih to nazvao dramatičnim ustavnim slomom, nego prije sporom smrću, u smislu da te institucije jednostavno mogu prestati funkcionisati“, rekao je Kapidžić, dodajući da imenovanja u regulatorna tijela i pravosuđe nisu strogo vezana za rokove, pa se institucijama dozvoljava da „polako odumiru“.
Prema njegovoj ocjeni, Kancelarija visokog predstavnika oslabljen je do mjere da ne može djelotvorno intervenisati u slučaju takvih blokada, pa očekuje nastavak postepene normalizacije praksi koje slabe demokratske institucije.
Zašto elite čuvaju slabe institucije u Bosni i Hercegovini
Kapidžić naglašava da dejtonski model podjele vlasti ima važno pozitivno naslijeđe jer je pomogao da se spriječi obnova velikog nasilja među zajednicama. Međutim, kaže da su političke elite uspjele da ga iskoriste za vlastite interese.
„Održavanje slabe vladavine prava, nerješavanje ratnog naslijeđa, zarobljavanje državnih institucija – o tome postoji saglasnost među elitama, ali ne i o tome kako efikasno upravljati zemljom i praviti kompromise“, rekao je.
Kontrola javnih nabavki i mogućnost zapošljavanja u javnim preduzećima, prema njegovoj analizi, važni su za dugovječnost dominantnih stranaka. „Većina koalicijskih pregovora odnosi se na podjelu moći i resursa, a mnogo manje na kreiranje politika“, kazao je.
Dodik i podrška Trampove administracije
Milorad Dodik, iako nije kandidat, ostaje jedan od najutjecajnijih političara u zemlji. „Ako samo pogledate bilborde SNSD-a, on je uvijek na njima“, rekao je Kapidžić.
Posebno je izdvojio promjenu američkog odnosa prema Dodiku: „Milorad Dodik uspio je uraditi nešto za šta niko nije mislio da je moguće, a to je dobiti podršku Sjedinjenih Američkih Država.“ Nastojanja da se uspostave poslovne i političke veze s Trampovom administracijom, smatra, mogu ojačati i SNSD i Dodika lično.
Kapidžić određeni potencijal vidi u građanskim skupštinama, u kojima nasumično odabrani građani razmatraju zajedničke probleme i predlažu rješenja, mada njihove preporuke zavise od podrške institucija.
Od samih izbora ne očekuje veliki zaokret. „Možda ćemo vidjeti druge stranke u vlasti“, rekao je, podsjećajući da su se smjene vlasti u dejtonskom sistemu ranije odvijale bez izazivanja sukoba. Ipak, drugačiji način upravljanja i demokratska obnova, prema njegovoj procjeni, malo su vjerovatni.
„U političkom smislu, Bosna je vrlo stabilna, ali stabilna i u negativnom smislu – napredak se događa ili veoma, veoma sporo ili nikako“, zaključio je Kapidžić, dodajući da zemlja nije zaglavljena samo u ratnoj prošlosti, nego i u posljednjih trideset godina u kojima se vrlo malo toga promijenilo.