Knjiga „100 znamenitih Srba u Hrvatskoj„, koju je uredio Ivo Goldstein, predstavljena je u utorak u hotelu Westin. Objavilo ju je Srpsko narodno vijeće.
U knjizi je stotinu biografija Srba iz Hrvatske. Među njima su, uz ostale, Svetozar Boroević, Vladimir Beara, Boris Bućan, Arsen Dedić, Branko Gavella, Stojan Janković, Gavro Manojlović, Omer paša Latas, Momčilo Popadić, Petar Preradović, Medo Pucić, Josip Runjanin, Nikola Tesla, Dubravka Ugrešić, Ognjeslav Utješinović, Grigor Vitez, Vuk Vrhovac i Aleksandra Zec.
O knjizi su govorili zastupnik srpske manjine u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac, urednik Ivo Goldstein, istoričar Tvrtko Jakovina i Nataša Desnica.
Pupovac je rekao da knjiga predstavlja nešto što je bilo i što je veliko, jer ljudi u njoj predstavljaju jedno veliko vrijeme i epohu, kako ne bi bilo zaboravljeno. Ocijenio je da se živi u vremenu zaborava ljudi, ideja, događaja i povijesnih postignuća.
Prema njegovim riječima, svaki od ljudi predstavljenih u leksikonu svojim doprinosom, postignućima i stradanjima ispunjava prazninu koju je taj zaborav napravio. Knjigu je ocijenio neophodnom Srbima u Hrvatskoj koji se boje toga što jesu.
„Neophodna je svima u Hrvatskoj zato što pokazuje da Srbi u Hrvatskoj ne mogu biti svedeni na četiri godine strašnog i sramotnog rata„, rekao je Pupovac.
Goldstein je istakao da je knjiga važna Srbima da znaju nešto o sebi. Hrvatima i drugima koji Srbe stereotipiziraju, pa čak i demonizuju, ona pokazuje da postoji nešto puno više što može legitimisati Srbe u hrvatskoj istoriji.
Jakovina je knjigu ocijenio kao „prosvjetljenje“, jer se tek kroz ovih 100 Srba Hrvatska može dobro vidjeti. Svi su oni, tvrdi, istkali to društvo, a knjiga najviše daje hrvatskoj kulturi.
Nataša Desnica, kći književnika Vladana Desnice, istakla je da književnika Desnicu i njegovog uskočkog serdara pretka Stojana Jankovića, iako ih dijeli 300 godina, spaja porodična povezanost. Desetak naraštaja čuvalo je baštinu nakupljenu kroz tri vijeka u Kuli Stojana Jankovića, gdje su se sačuvali stari arhivski dokumenti, zbirke i višestoljetna biblioteka.
Ta baština, kako je napomenula, trebala je zaštitu od vremenskih i ratnih nepogoda te društveno-ekonomskih previranja. Ocijenila je da su mnogi naraštaji uz golem trud i odricanje bili čuvari povijesnog nasljeđa.


