Vremenski fenomen El Ninjo mogao bi dodatno ojačati tokom 2027. godine, što bi povećalo rizik od ekstremnih vremenskih prilika širom svijeta, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Prema procjenama, El Ninjo bi mogao dostići intenzitet kakav nije zabilježen najmanje 1.000 godina, a dodatna toplota koju ovaj fenomen donosi mogla bi se nadovezati na globalno zagrijavanje. Ta kombinacija mogla bi dovesti do novih temperaturnih rekorda, pa postoji mogućnost da 2027. godina bude najtoplija ikada zabilježena, navodi Gardijan.
Suše, poplave i požari
Posljedice pojačanog El Ninja već se osjećaju u pojedinim dijelovima svijeta. Među mogućim posljedicama su povećan rizik od šumskih požara u Australiji, intenzivnije poplave u Južnoj Americi, suše u pojedinim regijama, slabljenje monsunskih kiša u Indiji, pogoršanje uslova za poljoprivredu i dodatni rizici za snabdijevanje hranom. El Ninjo je već povezan sa pogoršanjem šumskih požara u Indoneziji i slabljenjem važnih monsunskih padavina u Indiji.
Klimatska kriza pojačava rizike
WMO upozorava da se prirodni uticaji El Ninja dešavaju u uslovima već izraženog globalnog zagrijavanja, povezanog sa emisijama iz upotrebe fosilnih goriva. Prema navodima Gardijana, ovogodišnji toplotni talas koji je pogodio Evropu doveden je u vezu sa najmanje 35.000 smrtnih slučajeva.
Analize podataka iz korala, godova drveća i istorijskih dokumenata ukazuju da nijedan El Ninjo u posljednjem milenijumu nije dostigao nivo intenziteta kakav se sada prognozira. Dodatnu zabrinutost izazivaju istraživanja koja pokazuju da bi globalno zagrijavanje moglo pojačavati cikluse El Ninja, stvarajući začarani krug.
Generalna sekretarka WMO Selest Saulo upozorila je da El Ninjo ima potencijal da nanese ozbiljne posljedice za zajednice i ekonomije širom svijeta, te istakla značaj nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi u blagovremenom upozoravanju stanovništva. „Nemamo vremena za gubljenje“, poručila je ona.
Šta je El Ninjo
El Ninjo je periodično zagrijavanje površinskih voda u istočnom dijelu Tihog okeana. Javlja se u intervalima od dvije do sedam godina i obično traje do 12 mjeseci, a može uticati na vremenske prilike širom planete – od obilnih padavina i suša do toplotnih talasa, šumskih požara i promjena u poljoprivrednim prinosima.