Srpski narod ovog kraja stradao je u brojnim ratovima, a posebno teške posljedice ostavili su Drugi svjetski rat i Odbrambeno-otadžbinski rat. Opština Vlasenica nastoji da sjećanje na te žrtve sačuva kroz obilježavanje značajnih datuma i mjesta stradanja.
Na području regije Birač, pa tako i same Vlasenice, brojna su mjesta koja svjedoče o stradanju civilnog stanovništva u Drugom svjetskom ratu. Jame i stratišta ostaju nijemi svjedoci zločina u kojima su živote izgubili Srbi, Jevreji i Romi, a o tim mjestima se, kako se navodi, još uvijek ne govori dovoljno.
Stradanje Srba Vlasenica u Drugom svjetskom ratu
Tokom 1941. godine, od strane ustaške vlasti, vršena su masovna hapšenja i egzekucije Srba Vlaseničkog sreza. Dva lokaliteta na području Vlasenice korištena su za masovni ukop žrtava.
Prvi je u selu Han Pogled, gdje je formirano ustaško uporište koje je između 1941. i 1942. godine bilo mjesto brutalnog ubijanja desetina hiljada Srba i velikog broja Jevreja sa područja regije Birča, opština Vlasenice, Han Pijeska i okolnih mjesta. Na drugom stratištu, na lokalitetu Rašić Gaj, tokom juna 1941. godine masakrirano je oko 200 uglednih Srba i pokopano u masovnu grobnicu.
I porodica načelnika opštine Vlasenica, Miroslava Kraljevića, ima svoja porodična svjedočanstva o stradanju. Tokom 1942. godine ustaška vojna formacija – Crna legija, u zapadnom dijelu Vlasenice, selima Dole i Trnovo, mučki je ubila preko 70 Srba paljenjem, a samo iz porodice Kraljević ubijeno je 19 članova.
Rogosija – mjesto sjećanja na poginule borce
Jedno od mjesta koje danas ima posebno značajno mjesto u kulturi sjećanja Vlasenice i cijele regije Birač jeste Rogosija. Na ovom mjestu 26. oktobra obilježeno je 34 godine od pogibije 29 boraca Vojske Republike Srpske, koji su 1992. godine stradali u napadu muslimanskih snaga.
Komemorativnom skupu prisustvovalo je više stotina ljudi, koji su odali počast poginulim borcima. Spomen-kompleks Rogosija danas je postao mjesto sjećanja i okupljanja građana Vlasenice i cijele regije Birač, a njegova vrijednost nije samo u spomeničkom karakteru već i u poruci da žrtve Odbrambeno-otadžbinskog rata ne smiju biti zaboravljene.
U tom kontekstu važno je i obilježavanje Dana Jurišnog odreda, jedinice koja je imala značajnu ulogu u zaštiti stanovništva i nejači tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Kultura sjećanja, kako se ističe, ne smije biti ograničena samo na jedan datum ili jedno mjesto, već mora obuhvatiti sva značajna mjesta i sve datume stradanja. Istina o stradanju treba da bude dio obrazovanja, kulture i javnog života zajednice, a poštovanje žrtava i čuvanje istine navodi se kao najveća obaveza i odgovornost.