V.d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić poručila je da za Republiku Srpsku postoji jasna politička i ustavna granica kada je riječ o zajedničkoj diplomatiji BiH, ističući da se o njoj može govoriti tek od Dejtonskog sporazuma.
Povod je monografija „Diplomatija Bosne i Hercegovine 1992-2022. godine“, koju Ministarstvo inostranih poslova BiH predstavlja kao svoje institucionalno djelo. Trišić Babićeva navodi da diplomatija vođena iz Sarajeva od 1992. do 1995. godine nije bila diplomatija Republike Srpske, već ratna bošnjačka diplomatija, te da je njeno retroaktivno proglašavanje zajedničkom tradicijom „grubo političko revidiranje prošlosti“.
„Dejton ovdje nije tek datum nakon kojeg počinje novo poglavlje – on je granica između ratnog perioda u kojem su postojale tri zaraćene strane i ustavno definisanog poretka u kojem riječ ‘zajedničko‘ prvi put dobija konkretan politički i institucionalni sadržaj“, navela je Trišić Babićeva.
Osvrnula se i na spor oko autorstva same monografije između bivše ministarke Bisere Turković i aktuelnog ministra Elmedina Konakovića, koji tvrdi da je Turkovićeva materijal nastao u okviru Ministarstva odnijela i objavila pod sopstvenim imenom, dok ona te optužbe odbacuje i najavljuje pravne korake. „Ako su Konakovićevi navodi o korišćenju budžetskog novca i kasnijoj privatnoj upotrebi institucionalno nastalog materijala tačni, onda to više nije pitanje književnog autorstva niti političke taštine, već pitanje koje zahtijeva ozbiljnu finansijsku i pravnu provjeru“, ocijenila je Trišić Babićeva.
„Mi ne tražimo pravo da drugima određujemo njihovu istoriju. Ali jednako odlučno odbijamo da njihova istorija, njihov politički pogled i njihova ratna diplomatija budu predstavljeni kao naši. Republika Srpska nije fusnota u sarajevskom razumijevanju Bosne i Hercegovine“, poručila je Trišić Babićeva.