Čak i slaba svjetlost tokom noći, poput mjesečine ili svjetla koje prodire ispod vrata, mogla bi biti povezana sa promjenama u građi i funkciji srca. To pokazuje istraživanje sprovedeno na više od 11.000 ljudi, objavljeno u časopisu European Heart Journal.
Istraživanje je vodio profesor Lu Qi sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu u Sjedinjenim Američkim Državama. Naučnici su željeli utvrditi šta se dešava sa srcem kod ljudi koji su noću izloženi većim količinama svjetlosti.
Svjetlost mijenja strukturu i funkciju srca
U istraživanju je učestvovalo 11.071 osoba uključena u britansku bazu podataka UK Biobank. Učesnici su sedam dana nosili senzor za mjerenje svjetlosti na zapešću, koji je bilježio nivo izloženosti svjetlu tokom noći. Tri godine kasnije podvrgnuti su magnetnoj rezonanci srca radi detaljne procjene njegove strukture i funkcije.
Istraživači su potom uporedili podatke osoba koje su tokom noći bile izložene nivoima svjetlosti većim od tri luksa sa onima koje su bile izložene gotovo potpunom mraku. Rezultati su pokazali povezanost između veće noćne izloženosti svjetlosti i takozvanog remodeliranja srca, odnosno promjena u njegovoj strukturi i funkciji, kakve se obično javljaju kao odgovor organizma na hronični stres ili povredu srca.
Dugoročno negativan uticaj na srce
Kod ljudi koji su bili više izloženi svjetlosti tokom noći zabilježeno je zadebljanje stijenke lijeve komore srca. Uočeni su i znakovi smanjene sposobnosti srčanog mišića da se prilagođava otkucajima, što istraživači opisuju kao rani pokazatelj poremećaja srčane funkcije. Promjene nisu bile ograničene samo na lijevu komoru, već su pronađene i u desnoj komori i lijevoj pretkomori.
Takve promjene predstavljaju način na koji se tijelo prilagođava hroničnom stresu, ali dugoročno mogu oslabiti srce i doprinijeti razvoju srčane insuficijencije, kazao je Lu Qi u saopštenju.
Svjetlosno zagađenje kao novi faktor rizika
Istraživači ističu da je ovo prvo istraživanje koje je pokazalo povezanost između noćne izloženosti svjetlosti i konkretnih promjena u strukturi i funkciji srca. Ranija opservaciona istraživanja već su povezivala noćnu izloženost svjetlosti sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, ali se manje znalo o tome kako je ta izloženost povezana sa promjenama na samom srcu.
Profesor Qi smatra da bi svjetlosno zagađenje trebalo posmatrati kao novi faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Prema njegovim riječima, smanjenje izloženosti svjetlosti tokom noći moglo bi biti jedna od mogućih strategija za prevenciju bolesti srca.
Kako smanjiti izloženost svjetlosti noću
Tomas Micnel sa Univerzitetskog medicinskog centra u Majncu u Njemačkoj, komentarišući studiju, istakao je da bi ljekari, posebno oni koji liječe pacijente sa srčanom insuficijencijom ili fibrilacijom pretkomora, trebalo da obraćaju više pažnje na uslove u kojima njihovi pacijenti spavaju – koliko je spavaća soba mračna, da li rade noćne smjene i koliko koriste ekrane uveče i noću.
Preporuke za smanjenje noćne izloženosti svjetlosti su jednostavne. Među njima su korišćenje zavjesa za potpuno zamračivanje prostorije, izbor rasvjete toplijih boja pored kreveta i prekrivanje LED lampica koje ostaju uključene na kućnim uređajima.
Naučnici se slažu da je svjetlosno zagađenje jedno od rijetkih ekoloških opterećenja na koje gradovi mogu direktno uticati – kroz rasvjetna tijela usmjerena ka tlu, sijalice toplijeg spektra i uličnu rasvjetu koja se može prigušiti ili uključivati pokretom.