Brzo napredovanje jemenskih Huta koje podržava Iran i sve učestaliji napadi na Saudijsku Arabiju ostavljaju toj zalivskoj kraljevini sve manje prostora za manevrisanje – a svaka od preostalih opcija nosi ogromne troškove i rizike.
Ključna poruka iz Rijada jeste da Saudijska Arabija ne želi sveobuhvatan rat, ali stručnjaci upozoravaju da bi drsko ponašanje Huta ipak moglo da uvuče kraljevinu u širi sukob. „Svi znaci sada ukazuju na veliku saudijsku odmazdu, a vjerovatnoća za to raste iz dana u dan“, rekao je Mohamed al Baša, stručnjak za Jemen i savjetnik za rizike sa sjedištem u Vašingtonu.
Ove sedmice, jemenska pobunjenička grupa zauzela je strateško ostrvo Perim na ulazu u Crveno more, kao i lučki grad Moka, nastojeći da preuzme kontrolu nad moreuzom Bab el Mandeb – ključnim energetskim pravcem. Ubrzo zatim, ključni saudijski naftovod Istok-Zapad stao je nakon napada dronovima iz Iraka. Nijedna strana nije preuzela odgovornost, ali američki predsjednik Donald Tramp optužio je Teheran, s obzirom na to da u Iraku djeluju proiranske oružane grupe.
Saudijska Arabija sve više koristi naftovod Istok-Zapad otkako je rat s Iranom praktično zatvorio Ormuski moreuz, preusmjeravajući oko pet miliona barela nafte dnevno. Početkom prošlog mjeseca, visoki saudijski zvaničnik izjavio je da se kraljevina priprema za „više koordinisanih napada“ iračkih milicija koje sarađuju s Hutima.
Na papiru, odnos snaga djeluje potpuno neujednačeno – s jedne strane bogata Saudijska Arabija s modernom vojskom, a s druge pobunjenička grupa iz siromašnog Jemena. Ali Hute je izuzetno teško potisnuti. Zapad i neke zalivske države često ih posmatraju kao iranskog posrednika, no Huti godinama unapređuju svoje vojne taktike i stekli su popularnost u dijelovima Bliskog istoka nakon napada na Izrael u kontekstu rata u Gazi.
Zahtjevi Huta ostaju nepromijenjeni: žele da Saudijska Arabija prekine pokušaje izolacije sjevernog Jemena pod njihovom kontrolom putem blokade putovanja i ekonomskih sankcija. Nasr el Din Amer, šef državne novinske agencije Saba kojom upravljaju Huti, izjavio je da će Huti nastaviti da „vrše pritisak“ na Saudijsku Arabiju sve dok ona „ne prekine opsadu koju je saudijski neprijatelj nepravedno nametnuo prije 12 godina“.
Jemen je uvučen u haos 2014. godine, kada su Huti zauzeli glavni grad Sanu i naterali međunarodno priznatu vladu u egzil. Saudijska Arabija je naredne godine predvodila vojnu kampanju s ciljem potiskivanja pobunjenika, istovremeno održavajući blokadu područja pod kontrolom Huta. Iran je, s druge strane, snabdijevao Hute oružjem i obukom.
Uprkos teritorijalnim gubicima, Saudijska Arabija još nije odgovorila punom snagom, što otvara pitanja o njenim narednim potezima. Čincija Bjanko, gostujuća saradnica Evropskog savjeta za spoljne odnose, upozorila je da Saudijska Arabija „zaista ima ograničene mogućnosti u sukobu s Hutima“. Ako Rijad odluči da „ide do kraja“, situacija bi mogla da preraste u sukob bez kraja, sličan dugotrajnom i smrtonosnom građanskom ratu koji je Jemen pretvorio u jednu od najvećih humanitarnih katastrofa na svijetu. Potezi kraljevine u narednim danima mogli bi da znače povratak sveobuhvatnom ratu, ali i da imaju dalekosežne posljedice po sukob između SAD i Irana.