Kada su lopovi početkom ove sedmice provalili u muzej Renoara u južnoj Francuskoj i ukrali četiri slike impresionističkog slikara Pjera-Ogista Renoara vrijedne milione eura, mnogi stručnjaci nisu bili iznenađeni.
Samo prošlog mjeseca, Europol je upozorio da muzejske krađe širom Evrope postaju sve drskije. A samo nekoliko dana prije pljačke muzeja Renoara, međunarodno poznati detektiv za umjetnine Artur Brand predvidio je za BBC da su vjerovatne još veće provale – posebno nakon uspješne pljačke Luvra u Parizu u oktobru prošle godine, kada je ukradeni nakit vrijedan 88 miliona eura još uvijek nije pronađen.
„Vidjećemo još ovoga“, kaže Brand, „jer ako možeš da udariš Luvr, lopovi širom svijeta to gledaju i misle: ‘Vau’ – a onda pomisle: ‘Zar mi nemamo lokalni muzej sa zlatom i srebrom?’“
Ubrzo nakon pljačke Luvra, lopovi su opljačkali kovanice iz manjeg muzeja u Francuskoj. Od tada su ukradeni dijamantski nakit u Beču, artefakti iz bronzanog doba u Španiji i umjetnine iz dva italijanska muzeja. Najnovija pljačka u muzeju Renoara u Kan-sir-Meru još je u istrazi – dvojica od četiri ukradena platna brzo su pronađena jer su ih lopovi ispustili u muzejalnom vrtu.
Europol navodi da je broj prijavljenih slučajeva muzejskih krađa u Evropi počeo da raste prije oko dvije godine. Prema njihovom izvještaju, mijenjaju se i metode i mete – sve je više nasilnih pristupa, a fokus je na predmetima visoke vrijednosti poput plemenitih metala i dragog kamenja.
Ibrahim Bulut, stručnjak za muzejsku bezbjednost iz belgijske konsultantske firme, i Brand smatraju da su mnoge krađe koje su uslijedile nakon Luvra djelo kopista koji oponašaju taj podvig.
„Svaki muzej u svijetu je sada pod stresom“, kaže Brand. „U svakom muzeju su održani sastanci sa šefom obezbjeđenja ili policijom.“
Udruženje za istraživanje zločina protiv umjetnosti (ARCA) ističe da nedavne krađe pokazuju „ponavljajuću sklonost ka malim, prenosivim i lako dostupnim predmetima, te napadima koji su osmišljeni da se završe za nekoliko minuta“. Podaci ARCA-e pokazuju da su evidentirane muzejske krađe u Francuskoj skočile 2024. godine i blago porasle u 2025.
Zašto su muzeji toliko ranjivi? Brand objašnjava da su muzeji, u poređenju s dobro obezbijeđenim zlatarnicama i bankama, relativno laka meta. Direktori muzeja „nikad nemaju dovoljno novca za obezbjeđenje“ ili ga radije troše na narednu izložbu, a muzeji su često smješteni u starim zgradama koje je teško zaštititi. Uz to, muzeji su otvoreni javni prostori s manje kontrole pristupa, pa počinioci mogu ući kao obični posjetioci – što ih čini posebno privlačnom metom za sve drskije kradljivce.