Uoči opštih izbora 4. oktobra, Bosna i Hercegovina prvi put uvodi biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronsko dostavljanje rezultata Centralnoj izbornoj komisiji BiH. O tome za austrijski list Der Standard govore Hasan Kamenjaković iz Koalicije „Pod lupom“ i Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH.
Kamenjaković predstojeće izbore naziva istorijskim zbog novih mehanizama zaštite glasova.
„Naš glas prvi put će sigurno otići političkim akterima kojima je namijenjen i niko to neće moći promijeniti“, rekao je, dodajući da u slučaju neslaganja u brojkama i dalje postoji originalna slika glasačkog listića.
Iz CIK-a BiH objašnjavaju da digitalni zapis u skeneru i papirni listići u glasačkoj kutiji moraju u potpunosti odgovarati jedni drugima. Time bi trebalo da bude ograničena mogućnost dodavanja glasova, proglašavanja listića nevažećim i falsifikovanja zapisnika.
Kamenjaković podsjeća da je uvođenju tehnologija prethodilo višegodišnje zagovaranje i niz prepreka.
„Naši političari nisu željeli finansirati nove tehnologije. Visoki predstavnik ponovo je intervenisao. Nakon toga političari su pokušali zaustaviti postupak javne nabavke, iako 86 posto građana podržava uvođenje novih tehnologija“, rekao je.
Zloupotrebe prije dolaska na izbore u BiH ostaju problem
Blagovčanin upozorava da nove tehnologije ne rješavaju zloupotrebe koje se dešavaju prije dolaska birača na biračko mjesto. List piše o novčanim davanjima različitim kategorijama stanovništva tokom kampanje i korišćenju otvaranja puteva, kružnih tokova i drugih javnih projekata za stranačku promociju.
„Skeneri i uređaji za identifikaciju ne mogu spriječiti ovu zloupotrebu“, rekao je Blagovčanin. Prema njegovim riječima, u izbornim godinama za javne nabavke troši se približno 30 do 40 posto više novca.
Austrijski list navodi i pritiske na birače, uključujući prijetnje gubitkom posla ili zaposlenja članova porodice, zahtjeve za dolazak na predizborne skupove, kao i traženje fotografije popunjenog listića kao dokaza za koga su glasali.
Blagovčanin dodaje da integritet izbora podriva i nepovjerenje građana u političke stranke.
„Ljudi jednostavno ne vjeruju da će političke stranke raditi u interesu opšteg dobra. Zato odlučuju da za svoj glas žele nešto dobiti: radno mjesto ili subvencije“, rekao je.
Kamenjaković zagovara strožije kazne za izborne prevare i dosljednu primjenu sankcija.
„Jedna od naših najvažnijih preporuka je održavanje ujednačene prakse sankcionisanja kroz različite izborne cikluse“, poručio je.