Mržnja umesto argumenata: Ko stoji iza nove kampanje protiv srpskih proizvoda?

Na društvenim mrežama ponovo kruži grafika koja poziva na bojkot proizvoda porijeklom iz Srbije. Objava, dijeljena sa fejsbuk stranice „BiH„, prikazuje desetine poznatih brendova — od slatkiša poput Plazme, Smokija i Bananice, preko mesnih i prehrambenih proizvoda (Carnex, Zlatiborac, Neoplanta, Aleva), brašna (Žitobačka, Tamiš, Mlin) do pića (Knjaz Miloš, Jelen, Aqua Viva) — uz poruku „BOJKOT — NE KUPOVATI!“.

Objava je za kratko vrijeme prikupila više od dvije hiljade lajkova, oko 500 komentara i skoro 500 dijeljenja, a reakcije korisnika su podijeljene. Dio komentatora podržava ideju bojkota, dok drugi ukazuju da je takav potez teško sprovesti u praksi jer je dio regionalne ekonomije, uključujući izvoz, usko povezan sa susjednim tržištima.

Pozivi na bojkot srpskih proizvoda nisu novost u regionu — slične kampanje su se ranije javljale i na tzv. Kosovu, obično u periodima zaoštrenih političkih odnosa.

Vrijedi podsjetiti i na primjere regionalne saradnje i pomoći koji su prethodili ovakvim kampanjama.

Tokom 2021. godine, u jeku pandemije korona virusa, Srbija je omogućila besplatnu vakcinaciju građanima cijele Bosne i Hercegovine — iz oba entiteta — na vakcinalnim punktovima u Beogradu i drugim gradovima, a ranije je donirala i prve doze vakcina Federaciji BiH.

Takođe, kada su razorne poplave u oktobru 2024. pogodile Jablanicu i Konjic, spasilački tim iz Srbije bio je među prvima koji su stigli na teren, dok je Srpska pravoslavna crkva, na inicijativu patrijarha Porfirija, uputila 100.000 evra pomoći najugroženijim porodicama — bez obzira na vjeru i nacionalnu pripadnost.