Predizbornu kampanju u Bosni i Hercegovini obilježili su bilbordi, plakati, slogani, pjesme iz razglasnih vozila i videozapisi na društvenim mrežama. Stručnjak za marketing Jaan Amir Alić ocjenjuje da su, uprkos savremenijim kanalima komunikacije, same kampanje ostale tradicionalne i bez jasne strategije.
Prema njegovim riječima, stranke su se uglavnom fokusirale na zadržavanje postojećih birača, dok je mobilizacija mladih i građana koji ne izlaze na izbore izostala.
„Ogromna su sredstva i uvijek razmatram koliko je novca uloženo u kampanju. Sve izgleda kao 2006. godine, čak nismo ni u 2016. Vrlo je reciklirano i očekivano“, kaže Alić.
Zašto bilbordi i plakati u političkim kampanjama u BiH ostaju dominantni
Alić smatra da stranke nisu napustile tradicionalni model u kojem se biračima prije svega predstavljaju lica kandidata i stranački simboli. Komentarišući plakat SDA i Bakira Izetbegovića, rekao je da mu se na prvi pogled postavilo pitanje da li je ovdje uopšte bilo dizajna.
Ipak, dodaje da se mora uzeti u obzir publika kojoj se stranka obraća, jer se Izetbegović smatra svojevrsnim brendom.
Primijetio je i korišćenje vještačke inteligencije u kampanjama, što po njemu nije sporno, ali smatra problematičnim ako se ozbiljna politička kampanja oslanja na te alate bez jasne stručne strategije.
Slogani bez jasne veze sa strankama
Alić ocjenjuje da slogani političkih stranaka predstavljaju varijacije na već poznate teme – državu, narod, entitet, slobodu i nacionalni identitet. Govoreći o sloganu SDA „Samo SDA, pa makar bilo bolje“, kaže da ga vidi kao poruku lokalnog karaktera, više usmjerenu na Kanton Sarajevo.
„Problem slogana je ako ga morate objašnjavati u dvije-tri rečenice i kada on ne radi na prvu“, ističe Alić. Dodaje da bi većinu slogana bilo teško prepoznati bez logotipa stranke koja ih koristi.
Kao primjer prepoznatljivog slogana naveo je poruku Donalda Trampa „Make America Great Again“, čija je snaga u direktnom povezivanju sa političkim akterom. Kod stranaka iz Republike Srpske uočava ponavljanje riječi „Srpska“, ali bez dovoljne razlike među porukama.
Vlast i opozicija komunicirale slično
Alić ističe da je neobično što stranke koje su bile na vlasti nisu snažnije iskoristile prethodni mandat u komunikaciji. Kao primjer naveo je slogan Naroda i pravde „Domovinu gradimo djelima“, koji se djelimično oslanja na prethodni rad, ali ni njega ne smatra dovoljno preciznim.
Kod ostalih stranaka, naročito Trojke, čudi ga to što su se pozivale na buduće planove, a nisu kampanju bazirale na prošlom učinku.