Neprijatan miris iz cipela, ispucala koža između prstiju ili tvrdokorne gljivične infekcije spadaju među najčešće probleme sa stopalima. Rješenje se, prema pisanju portala Ona.rs, često nalazi već u kuhinjskoj ostavi – u običnom sirćetu.
Obuća stvara toplo, tamno i vlažno okruženje, idealno za razmnožavanje mikroba. To dovodi do gljivičnih infekcija poput atletskog stopala, koje kožu između prstiju čine suvom i ispucalom, ali i do neprijatnih mirisa koji nastaju kada se znoj pomiješa sa bakterijama na koži. Vlaga i direktan kontakt mogu prenijeti i HPV virus koji izaziva bolne bradavice na tabanima.
Sirće je prirodno kiselo i ima izražena antimikrobna i antifungalna svojstva. Potapanje stopala u blagi rastvor sirćeta i vode mijenja pH vrijednost kože, čime se stvara okruženje u kojem gljivice i bakterije teško opstaju. Preporučuje se obično bijelo alkoholno ili jabukovo sirće, dok aromatična i voćna sirćeta sa dodacima treba izbjegavati zbog rizika od alergijskih reakcija i iritacije.
Kako se priprema kupka od sirćeta za stopala
Priprema je jednostavna – u lavor se sipa jedan dio sirćeta na dva do tri dijela mlake vode. Stopala se potapaju 15 do 20 minuta, a nakon kupke ih treba temeljno osušiti peškirom, uz posebnu pažnju na prostor između prstiju.
Ko ne bi trebalo da koristi ovu kupku
Iako je riječ o prirodnom sredstvu, postoje jasna pravila bezbjednosti. Osobe sa dijabetesom zbog smanjene osjetljivosti i rizika od ozbiljnijih komplikacija ne bi trebalo same da tretiraju stopala domaćim kupkama bez konsultacije sa ljekarom.
Kupku treba izbjeći i ako postoje otvorene rane, posjekotine, žuljevi ili pukotine koje krvare, jer kiselina može izazvati pečenje i usporiti zarastanje. Ukoliko se tokom ili nakon kupke pojavi crvenilo ili pojačano peckanje, stopala treba odmah isprati čistom vodom.
Kupka od sirćeta nije zamjena za liječenje ozbiljnijih medicinskih stanja, ali predstavlja pristupačnu i jednostavnu podršku svakodnevnoj higijeni i njezi stopala.