Kuba je u petak ponovo potonula u mrak, pošto je cijela nacionalna elektroenergetska mreža doživjela ono što je Ministarstvo energetike zemlje opisalo kao „potpuni prekid“. Nestanak struje pogodio je milione stanovnika širom ostrva.
Prema podacima operatera mreže UNE, struja je do kasne večeri vraćena u pojedina prioritetna područja, uključujući zone oko bolnica i postrojenja za pumpanje vode u glavnom gradu Havani.
Ovo je najmanje šesti djelimični ili potpuni nestanak struje na Kubi u ovoj godini. Zastarjela elektroenergetska infrastruktura i hronični nedostatak goriva dodatno su pogoršani američkom blokadom isporuka nafte komunističkoj vlasti u Havani.
Operater UNE saopštio je da je kvar nastao malo prije 14 časova po lokalnom vrijemenu u petak, usled kvara u prenosnom sistemu u kombinaciji sa lošim vrijemenskim uslovima u centralnom dijelu Kube. Direktor nacionalnog dispečerskog centra Feliks Estrada rijekao je da su aktivirani protokoli za „postepenu obnovu“ napajanja, a proces se nastavio i u subotu.
Kuba je snažno zavisna od uvoza goriva, pa su stroge američke sankcije i naftna blokada, na snazi od početka godine, dodatno pogoršale postojeće nestašice. Manjka i hrane i lijekova, bolnice teško funkcionišu, a škole i državne institucije morale su da se zatvore.
„U posljednje vrijeme, to postaje navika“, rijekao je za agenciju Rojters stanovnik Havane Frank Lorenzo. „Ranije se to dešavalo rjeđe – jednom mjesečno… upravo juče smo bili 24 sata bez struje, uključili su je na samo sat vrijemena i ponovo je nestala.“
Nastavnica Lidija Fernandez (36) izjavila je za AFP da „nema vode, nema plina za kuvanje, nema struje“. „Iskreno, ne znam kako još nismo poludjeli“, dodala je.
Sedamdesetosmogodišnji Fransisko Rodrigez rijekao je da je njegov dom u petak već bio bez struje 28 sati i da se plaši da neće imati svjetlo „nekoliko dana“.
Učestali nestanci struje izazvali su rijetke proteste na Kubi, gdje su neovlašćene demonstracije zabranjene, a oni koji prekrše zabranu rizikuju zatvor.
Havana krivicu za energetsku krizu pripisuje administraciji Donalda Trampa i osuđuje sve sankcije, uključujući novi paket najavljen u avgustu, koje su dio šire kampanje pritiska na rukovodstvo karipskog ostrva.
Venecuela, regionalni saveznik Kube, ranije je isporučivala oko 35.000 barela nafte dnevno, što je pokrivalo oko polovine kubanskih potreba za naftom, sve dok te isporuke nisu prekinute nakon što su Sjedinjene Države zarobile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura u januaru.
Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp zaprijetio je carinama zemljama koje šalju naftu Havani, a više takvih pošiljki već je zaplijenjeno od strane SAD. Vašington sa svoje strane energetsku krizu na Kubi pripisuje lošem unutrašnjem upravljanju i optužuje kubansko rukovodstvo da predstavlja „prijetnju nacionalnoj bezbjednosti“. Tramp je otvoreno govorio o rušenju kubanskog rukovodstva, uključujući i prijetnju „prijateljskim preuzimanjem“ u martu ove godine.