Kancelarija za međunarodnu saradnju Republike Srpske saopštila je da je sedmica Generalne skupštine UN potvrdila ono što je Srpska godinama govorila – poredak zasnovan na selektivnom moralisanju i spoljnom arbitriranju se iscrpio, a svijet se nepovratno kreće ka novoj ravnoteži.
Kancelarija ističe da u taj novi poredak Republika Srpska ulazi u najpovoljnijem položaju u posljednjih trideset godina. Kako se navodi, zadatak nije da se to proglasi pobjedom, nego da se strpljivo i odgovorno iskoristi, tako da mjesto Srpske u novom svjetskom poretku bude nesporna činjenica, a ne predmet tuđe volje.
Šta je pokazalo zasjedanje Generalne skupštine UN
Opšta debata 81. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, održana ove sedmice u Njujorku, prema ocjeni Kancelarije nije ponudila zajednički pravac. Sama tema zasjedanja – „Obnova povjerenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjene nacije koje isporučuju za sve“ – predstavlja samodijagnozu organizacije koja priznaje da je povjerenje narušeno.
Vodeće svjetske sile su, kako se navodi, sa govornice UN otvoreno dovele u pitanje ulogu Savjeta za ljudska prava i Međunarodnog krivičnog suda, uz poziv članicama da iz tog suda istupe. Prijedlozi reforme Savjeta bezbjednosti se međusobno isključuju, a svaka izmjena Povelje UN zahtijeva saglasnost upravo onih pet stalnih članica čija se privilegija osporava.
Kancelarija podsjeća da je generalni sekretar UN ocijenio da je prelazak u multipolaran svijet nepovratan. Stvarna diplomatija, kako se dodaje, odvijala se van sale Generalne skupštine – u bilateralnim razgovorima velikih sila, susretima na najvišem nivou i sporazumima potpisanim na marginama zasjedanja.
Dvostruki standardi prema Republici Srpskoj
Prema navodima Kancelarije, ova sedmica pružila je primjere neujednačenog pristupa istim načelima. Pravo naroda na samoopredjeljenje u nekim slučajevima tretira se kao legitimna demokratska tema – sporazum o Grenlandu ga izričito priznaje, a deklaracija iz Kardifa, kojom Škotska, Vels i Sjeverna Irska traže pravo da odlučuju o svojoj ustavnoj budućnosti, u Londonu se ozbiljno razmatra.
Nasuprot tome, kada Republika Srpska brani nadležnosti koje joj garantuje Dejtonski sporazum, isti princip se tumači kao secesija i prijetnja miru, navodi Kancelarija. Dodaje se da nedavna prvostepena presuda bivšim pripadnicima OVK otvara pitanje dosljednosti međunarodnog pravosuđa prema srpskim žrtvama.
Uprkos pritiscima, kako se ističe, činjenice govore u prilog Republici Srpskoj – ona nije činilac nestabilnosti koji svijet izoluje, nego akter s kojim se razgovara na najvišem nivou.
Kraj epohe spoljašnjeg arbitriranja
Kancelarija navodi da slabi ne samo autoritet UN, nego čitava epoha u kojoj je nadnacionalni arbitar – UN, OHR, ad hoc tribunali, „međunarodna zajednica“ kao politički subjekat – imao gotovo isključivo pravo da definiše šta je legitimno. To je, kako se dodaje, i zvanično potvrđeno iz Vašingtona, gdje se najavljuje da se era spolja nametnute „izgradnje nacija“ bliži kraju.
Sve izraženija podijeljenost među međunarodnim akterima i garantima Dejtona, prema ocjeni Kancelarije, pokazuje da je iscrpljen njegov međunarodni aspekat. Zbog toga, kako se zaključuje, odgovor nije revizija sporazuma, nego povratak izvornom tekstu i dogovoru na domaćem terenu.
Kancelarija naglašava da Republika Srpska ne osporava ni slovo Dejtona, ni poredak UN, koji ostaje najveće dostignuće svjetske diplomatije u posljednjih 80 godina, iako je danas u najvećoj krizi od osnivanja.