Temperature površine mora u ključnom području centralno-istočnog Tihog okeana izmjerene 19. septembra bile su za 3,05 stepeni iznad prosjeka, čime je oboren dosadašnji rekord od 3,02 stepena, zabilježen tokom veoma jakog El Ninja 2015. godine.
Riječ je o klimatskom fenomenu koji sada, prema podacima naučnika koji prate temperature Tihog okeana, bilježi najveću jačinu ikada zabilježenu, iako se njegov vrhunac očekuje tek kasnije ove godine.
El Ninjo je prirodna pojava koja se javlja otprilike svakih dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana. Pasatni vjetrovi koji inače duvaju sa istoka na zapad preko Tihog okeana tada slabe ili čak mijenjaju smjer, što omogućava toplim vodama da se šire ka istoku. Toplota se zatim oslobađa iz okeana u atmosferu, što može podići globalne temperature i izazvati promjene vremenskih obrazaca širom svijeta.
Naučnici prate razvoj El Ninja mjereći temperature u ključnom dijelu Tihog okeana. Kada su te temperature konstantno za 0,5 stepeni iznad normale, zvanično se proglašava El Ninjo. Postoje različiti načini mjerenja njegove jačine – rekord koji je sada oboren odnosi se na takozvani Okeanski Ninjo indeks (ONI), koji upoređuje dnevne temperature sa dugoročnim istorijskim prosjekom.

Profesor Adam Skejf, šef Odjeljenja za dugoročne prognoze pri britanskom Met Ofisu, izjavio je da naučnici mjesecima najavljuju da će razvijajući se El Ninjo biti bez presedana. „Činjenica da je već premašio prethodne rekorde – sa još nekoliko sedmica do vrhunca kasnije ove godine – pokazuje razmjere ovog El Ninja“, rekao je Skejf.
Svaki El Ninjo je drugačiji, pa posljedice po globalne vremenske obrasce nisu zagarantovane. Skejf napominje da naučnici tek procjenjuju da li će posljedice biti srazmjerne jačini fenomena, ali da se već globalno osjećaju očekivani efekti.
El Ninjo povećava vjerovatnoću oluja i poplava u pojedinim regionima, dok u drugima donosi sušu i požare. Indija je, prema podacima Meteorološkog zavoda te zemlje, do 22. septembra zabilježila 15 odsto manje padavina od uobičajenih tokom monsunske sezone, što je tipična posljedica ovog fenomena.
U Indoneziji požari podstaknuti El Ninjom, prema podacima ministarstva zdravlja te zemlje, pogađaju oko 12,5 miliona ljudi. Fenomen takođe smanjuje aktivnost uragana na Atlantiku – u 2026. godini do sada nije zabilježen nijedan uragan, čime je oboren rekord za najkasniji datum bez formiranog uragana otkako postoji satelitsko praćenje oluja.
Stručnjaci upozoravaju i na povećan rizik od poplava u priobalnim dijelovima Ekvadora, Perua i juga Sjedinjenih Američkih Država, kao i na pojačanu prijetnju od suše i požara u Brazilu, Australiji i Indoneziji. Ove vremenske promjene mogu imati značajne posljedice po prinose useva, bezbjednost hrane i ekonomije širom svijeta.




Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.