Antimikrobna rezistencija jedan je od najvećih izazova savremene medicine, a posljedice neracionalne upotrebe antibiotika već se osjećaju i u Bosni i Hercegovini. Infektolog i univerzitetski profesor dr. Rusmir Baljić upozorio je u emisiji Novi dan na N1 da se ljekari sve češće susreću s bakterijama koje više ne reaguju na antibiotike koji su donedavno bili djelotvorni.
Prije razgovora o antibioticima, Baljić se osvrnuo i na aktuelne redukcije vode u Sarajevu, savjetujući da se, posebno u zgradama gdje su cijevi danima bile bez vode, pusti da voda određeno vrijeme teče prije upotrebe. „Prva voda koja krene pokupi sav onaj talog koji sigurno nije dobar generalno za naše zdravlje“, rekao je.
Zašto raste otpornost na antibiotike
Baljić je objasnio da antimikrobna rezistencija znači da lijek više nije u stanju uništiti mikroorganizam protiv kojeg se koristi. Naveo je da su bakterije često „jedan do dva koraka ispred nauke“, a problem dodatno pogoršava njihova neracionalna upotreba.
„Mi volimo, jako volimo antibiotike, da se razumijemo. Vidim to u praksi svaki dan“, kazao je. Kao jednu od najčešćih grešaka naveo je čuvanje ostatka propisane terapije i samoinicijativno uzimanje antibiotika kada se ponovo pojave temperatura ili bol u grlu.
Upozorio je i na novu praksu traženja medicinskih savjeta od alata vještačke inteligencije poput ChatGPT-a i Geminija umjesto odlaska ljekaru. „Nemojte ukucati svoje simptome i pitati može li, recimo, Duoclav ili nešto slično jer ja imam to, to i to“, poručio je, dodajući da jednostavne laboratorijske pretrage mogu pokazati da li je infekcija bakterijska ili virusna.
Naglasio je da odgovornost nije samo na pacijentima. „Ako niste sigurni, većina ljekara će vam radije propisati antibiotik nego ga neće propisati“, rekao je, dodajući da pacijenti ponekad otvoreno prijete da će potražiti drugog ljekara ako im terapija ne bude propisana.
Pandemija Covida-19 dodatno pogoršala situaciju
Na pitanje koliko je korištenje antibiotika tokom pandemije Covida-19 doprinijelo današnjem stanju, Baljić je odgovorio: „Jako puno, vjerujte mi.“ Objasnio je da su se antibiotici u velikom broju slučajeva davali preventivno, iako je riječ o virusnoj infekciji, dok je broj bakterijskih superinfekcija bio znatno manji od količine korištenih lijekova.
„Ogromna količina antibiotika je, nažalost, data u tom periodu i mi trenutno imamo jednu jako ružnu situaciju“, upozorio je, dodajući da bakterije koje su se ranije pojavljivale sporadično sada bilježe snažnu ekspanziju u Bosni i Hercegovini.
Posljedice su vidljive i u svakodnevnoj praksi – antibiogram sve češće pokazuje rezistenciju na dostupne antibiotike. „Moramo te pacijente koji su se prije liječili kod kuće sa tabletama hospitalizirati da bismo im davali intravenske antibiotike“, upozorio je.
Poseban problem predstavljaju bolnice i jedinice intenzivne njege, gdje se pojavljuju i vrlo rezistentne gljivice, posebno kod imunokompromitovanih pacijenata. Za pojedine potrebne lijekove izdvajaju se, kako je naveo, milionski iznosi, koji su trenutno dostupni zahvaljujući naporima Kliničkog centra i ministarstava.
Na pitanje koju bi naviku svi trebalo da usvoje kako bi antibiotici ostali djelotvorni, Baljić je izdvojio samo jednu: „Ne uzimajte na svoju ruku. Mislim da je sasvim dovoljno.“ Podsjetio je i na značaj vakcinacije pred sezonu gripa.