Vlada Crne Gore od 1. novembra raskida sporazume o bezviznom režimu za državljane Rusije, Bjelorusije i Turske.
Odluka o viznoj liberalizaciji
Ova odluka proističe iz obaveza s EU koje zemlje zapadnog Balkana imaju u sklopu odluke o viznoj liberalizaciji. Prema pravilima koja prestaju da važe u novembru, državljani Rusije i Bjelorusije mogu da ulaze u Crnu Goru i borave u zemlji do 30 dana bez vize.
Vlada je usvojila Informaciju o potrebi otkazivanja postojećih međunarodnih sporazuma sa ove tri države, kao i o pokretanju postupka za zaključivanje novog sporazuma sa Turskom, koji bi se odnosio isključivo na nosioce diplomatskih, službenih i specijalnih pasoša.
Ista odluka čeka i ostale zemlje regiona
Ista odluka čeka i ostale zemlje regiona, uključujući i BiH, a EU u posljednje dvije godine povećava pritisak da se ove mjere što prije usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom i viznim režimom EU. Logika kojom se EU vodi jeste da, ako EU ima vizni režim s zemljom s kojom neka zemlja zapadnog Balkana ima sporazum o bezviznom putovanju, postoji rizik da građani te zemlje uđu u BiH legalno, a zatim ilegalno pređu na teritoriju EU.
EU povećava pritisak na sve zemlje regiona koje nisu uskladile svoju viznu politiku, posebno kad je riječ o Rusiji, prema kojoj je EU uvela sankcije. Problem su i zemlje sa Bliskog istoka, poput Bahreina, Omana i Saudijske Arabije.
EU ističe da, iako je BiH uvela vize ovim zemljama, stalna sezonska izuzeća dovode tu mjeru u pitanje. Striktan bezvizni režim bez sezonskih izuzetaka BiH ima sa Azerbejdžanom, Kinom, Katarom, Rusijom, Turskom, Kuvajtom i Vanuatuom.
Državljanima svih ovih zemalja potrebne su vize za ulazak u EU, zbog čega Brisel traži da im BiH uvede vize. Ovo pitanje je u BiH posebno osjetljivo jer Republika Srpska insistira na bezviznom režimu za Kinu i Rusiju s kojima želi graditi bliske odnose, dok je Bošnjacima važno da su od uvođenja viza izuzete zemlje s muslimanskom većinom zbog kulturnih veza i turizma.
Turska zanimljiva destinacija i brojnim građanima RS
Turska je zanimljiva destinacija i brojnim građanima Republike Srpske, koji tamo često idu na ljetovanje ili zimovanje, ali i na turističke posjete istorijskim destinacijama, poput Istambula. Ipak, EU u svojim izvještajima ističe da na svojoj teritoriji često zatiče ilegalne turske migrante koji su u EU ušli preko BiH.
„Nepotpuna usklađenost vizne politike BiH sa viznom politikom EU predstavlja značajan rizik od ilegalnih migracija zapadnobalkanskom rutom, posebno kada je riječ o državljanima Turske, kojih je 4.988 presretnuto tokom 2024. godine prilikom pokušaja ilegalnog prelaska granice između BiH i Hrvatske. Evropska komisija očekuje značajan napredak BiH ka potpunom usklađivanju vizne politike“, navedeno je u prošlogodišnjem izvještaju o monitoringu vizne liberalizacije Evropske komisije.
EU tvrdi da je BiH obećala da će svake godine ukinuti bezvizni režim za jednu zemlju s liste do 2027. godine, ali činjenica da se građanima nekoliko zemalja kojima su vize ukinute i dalje dozvoljavaju sezonska izuzeća govori da se BiH kreće u suprotnom smjeru.
EU je prošle godine, osim toga, usvojila zakon o lakšoj suspenziji bezviznog režima za zemlje koje mogu ugroziti bezbjednost EU. Kako je navedeno na stranici Evropskog parlamenta, mehanizam omogućava Evropskoj komisiji da ponovo uvede vizni režim za određenu zemlju kada postoje bezbjednosni razlozi – prvo privremeno, dok traju istraga i dijalog, a zatim i trajno ako problemi ne budu otklonjeni.
„Razlozi uključuju prijetnje unutrašnjoj bezbjednosti, uključujući porast broja teških krivičnih djela koja počine državljani predmetne zemlje, kao i znatno povećanje broja neuspješnih zahtjeva za azil, odbijanja ulaska ili osoba koje ostaju duže od dozvoljenog perioda boravka“, navedeno je u obrazloženju.