Bosna i Hercegovina godišnje uveze gotovo 5,5 milijardi KM hrane, dok domaća poljoprivreda ne može zadovoljiti potrebe tržišta u većini segmenata. To je u emisiji Novi dan na N1 upozorio Hamid Čustović, profesor i član Akademije nauka Bosne i Hercegovine.
Govoreći o prenamjeni zemljišta, zapostavljenoj domaćoj proizvodnji i rastu cijena hrane, Čustović je naveo da se obrađuje svega deset posto Popovog polja, koje je opisao kao jedno od najboljih poljoprivrednih područja u zemlji.
Uvoz hrane u BiH dostiže dramatične razmjere
Povod za razgovor bili su podaci istraživanja Transparency Internationala i Fondacije Atelje za društvene promjene. Prema tim podacima, od 2014. do 2024. godine izdato je 1.300 dozvola za prenamjenu zemljišta, kojima je obuhvaćeno 2.800 hektara šume i šumskog zemljišta, odnosno oko 29 kvadratnih kilometara.
Čustović je objasnio da šumsko zemljište prema zakonu nije moguće prenamijeniti, osim u posebnim okolnostima kada to zahtijeva opći interes, a takav postupak zahtijeva promjenu prostornog plana i odluku općinskog vijeća. Na pitanje za šta se prenamijenjeno zemljište najčešće koristi, odgovorio je da je riječ o privatnoj gradnji, navodeći kao primjer Nišiće, gdje se unutar šumskih područja mogu vidjeti izgrađene kuće koje se potom legalizuju.
Govoreći o stanju poljoprivrede, Čustović je ocijenio da su poljoprivreda i šumarstvo godinama na marginama. „Imamo skoro pet i po milijardi konvertibilnih maraka uvoza, a naš izvoz pokriven je uvozom svega 23 posto. To je drastično i dramatično“, kazao je.
Prema njegovim podacima, domaća proizvodnja pšenice pokriva oko 53 posto potreba, dok proizvodnja krompira, kukuruza, jaja i mlijeka u dobroj mjeri pokriva potrebe tržišta. Ostalo se, kako kaže, praktično uvozi jer BiH nema dovoljne količine.
Podsticaje bi potpuno ukinuo
Čustović smatra da sadašnji model podsticaja nije odgovarajući i da bi ga potpuno ukinuo, a proizvodnju organizovao drugim mjerama. Kao alternativu je naveo jeftinija mineralna đubriva i mehanizaciju, naučnoistraživačke projekte, uvođenje novih sorti i garantovane cijene poljoprivrednih proizvoda.
Kao primjer prostora sa velikim potencijalom izdvojio je Popovo polje, gdje postoji pet hiljada hektara najboljeg zemljišta u državi, kroz koje je izgrađen vodovod dužine tridesetak kilometara. „Mi unutar Popovog polja obrađujemo svega deset posto“, rekao je Čustović, dodajući da država mora biti inicijator organizovanja proizvodnje i dovođenja investitora, iako ne mora sama biti proizvođač. Kao primjer dobre prakse naveo je Općinu Ravno, koja vlastitim sredstvima provodi komasaciju dijela zemljišta.
Udio poljoprivrede u BDP-u pao na 4,5 posto
Čustović je upozorio da BiH u procesu evropskih integracija sve više slabi u poljoprivrednom sektoru, dok je Hrvatska tokom pristupanja Evropskoj uniji investirala u nove plantaže i vinograde. „Sa ovim kapacitetom, ako mi uđemo u Evropsku uniju, nas neće biti nikako“, upozorio je.
Prema njegovim riječima, udio poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu pao je sa preko devet posto na 4,5 posto. Ministarstvo poljoprivrede, kako kaže, nema kapaciteta niti znanja, a BiH od 2010. godine nema ministra koji dolazi iz te struke.
Na kraju je ocijenio da je ova godina najteža u posljednjih deset i više godina zbog poskupljenja energije, te da nedostaju naučnoistraživački projekti važni za dugoročni razvoj poljoprivrede. „Hrana je stalno skuplja i ja ne znam kako stanovništvo zaista preživljava“, zaključio je Čustović.