Tehnološki milijarder Piter Til preselio je porodicu u Argentinu, kupio vilu vrijednu 12 miliona dolara u Buenos Ajresu i počeo održavati zatvorene sastanke s predsjednikom Havijerom Mileijem – a sve to izazvalo je talas protesta i ozbiljnih pitanja o tome šta zapravo stoji iza tog poteza.
Desetine demonstranata u bijelim maskama okupilo se ove sedmice ispred raskošne rezidencije iza kovanih kapija, noseći transparente s natpisima „Piter Lopov“ i „Ne Tilovom zakonu“. Til je vilu kupio u aprilu, kada se i preselio u ovu južnoameričku zemlju.
Jedan od razloga koji se najčešće navodi jeste takozvana priprema za apokalipsu – Argentina, bogata poljoprivrednim zemljištem i smještena duboko na južnoj hemisferi, mogla bi biti idealno utočište za tehnološkog milijardera u slučaju globalnog sukoba. Međutim, nedavna zakonodavna dešavanja u toj zemlji sugerišu da Til možda ima i mnogo pragmatičnije razloge za preseljenje.
Prošle sedmice argentinska Skupština poslanika održala je šestočasovnu raspravu o sveobuhvatnom paketu regulatornih promjena koje je Mileijeva desničarska vlada predložila neposredno nakon što se Til doselio u Buenos Ajres. Na sjednicu su pozvani Til, Mileji i zvaničnik povezan s argentinskim obavještajnim službama – ali niko od njih nije se pojavio niti odgovorio na poziv.
„Nijedan od njih nije odgovorio i nijedan nije došao na sastanak“, rekao je Huan Marino, poslanik i lider Piketero stranke. Marino je novi zakonodavni paket nazvao „tehnofašističkim“, tvrdeći da je cilj učvrstiti moć američkih tehnoloških milijardera u zemlji.
Jedan od spornih zakona, poznat kao „super RIGI“, stranim kompanijama nudi minimalne poreske stope i trideset godišnju garanciju da se regulatorni okvir neće mijenjati. Zakon posebno pominje centre za vještačku inteligenciju kao poželjne investicije. Drugi prijedlog, koji je propao, nastojao je ukinuti većinu ograničenja za strane kupce zemljišta u Argentini. Treći dekret obavezivao bi civilne vladine institucije da dijele ogromne količine ličnih podataka argentinskih građana s državnim obavještajnim službama.
Nema direktnih dokaza da je Til lobirao za ove zakone, ali poslanici ističu da je vremenski slijed događaja više nego indikativan. Uz to, argentinski poslanici postavljaju sve glasnija pitanja o tome da li Palantir, kompanija koju je Til suosnivao, ima neobjelodanjene ugovore s argentinskom državom – na koja pitanja vlada do sada nije odgovorila.
Sesilija Nikolini, koja zastupa Argentinu u Merkosurovom regionalnom parlamentu, kaže da iza svega stoji jasan plan. „Američki tehnološki milijarderi koriste Argentinu kao laboratoriju, jer imaju čovjeka na vlasti – Mileija – koji je čak i luđi od njih samih“, rekla je Nikolini.