„Kod mene je 45°C na suncu, a vi kažete 35°C!“
Ovakve komentare i rasprave redovno slušamo i čitamo tokom vrelih ljetnih dana. I vaš kućni termometar zaista može pokazati 40°C, 45°C, pa čak i više od 50 stepeni ako ga ostavite izloženog direktnim sunčevim zracima.
Međutim, to nije temperatura vazduha koja se koristi u zvaničnim meteorološkim mjerenjima. Postavlja se pitanje — zašto?
Šta je zapravo zvanična temperatura vazduha?
Kada meteorološka stanica objavi da je u hladu izmjereno 35°C, riječ je o temperaturi vazduha izmjerenoj prema strogo propisanim i međunarodno prihvaćenim meteorološkim standardima.
Cilj takvog mjerenja jeste da instrument registruje isključivo temperaturu okolnog vazduha, a ne koliko je Sunce zagrijalo sam termometar, zid kuće, asfalt ili neku drugu površinu.
• Instrument se postavlja tačno na dva metra iznad tla.
• Koristi se standardizovani bijeli meteorološki zaklon koji odbija zračenje i štiti senzore od direktnog sunca.
Zašto se temperatura nikada ne mjeri direktno na suncu?
Zamislite termometar ostavljen usred dvorišta na julskom suncu. Sunčevo zračenje direktno zagrijava sam materijal od koga je napravljen. Termometar u tom trenutku ne mjeri temperaturu vazduha, već prima ogromnu količinu dodatne energije od Sunca.
Ako je stvarna temperatura vazduha 35°C, termometar na suncu može pokazati i preko 48°C. Koliko će tačno pokazati zavisi od boje i materijala instrumenta, jačine vjetra i podloge.
Zbog toga ne postoji nikakvo fiksno pravilo tipa: „Ako je u hladu 35, na suncu je sigurno 10 stepeni više“. Vazduh oko nas ima približno istu temperaturu, ali se predmeti izloženi suncu zagrijavaju neuporedivo više.
Šta onda naše tijelo osjeća na suncu?
Ako meteorološka stanica izmjeri 35°C, čovjek koji stoji na otvorenim i užarenim gradskim ulicama imaće osjećaj da je izložen znatno većoj vrućini.
To je zato što Sunčevo zračenje direktno zagrijava naše tijelo, a na subjektivni osjećaj toplote dodatno utiču vlažnost vazduha i odsustvo vjetra. Zato 35°C u hladu parka pod krošnjama drveća i 35°C na užarenom betonskom trgu pružaju potpuno drugačiji osjećaj.
• Auto-termometar: Senzor u automobilu se uglavnom nalazi blizu branika ili u retrovizoru. Kada auto stoji na užarenom parking-asfaltu, on privremeno mjeri i toplotu koju isijava tlo, zbog čega daje odstupanja dok ne krene vožnja.
Zašto su ova pravila toliko važna?
Kada bismo jedan termometar stavili na osunčani balkon, drugi na vruć asfalt, a treći uz zid zgrade, dobili bismo potpuno različite brojke u istom minutu.
Standardizovana pravila omogućavaju nam da precizno upoređujemo temperaturu između Zvornika, Banjaluke, Bijeljine, Trebinja ili bilo kojeg grada u svijetu, ali i da decenijama unazad pratimo promjene klime na planeti na naučno utemeljen način.
Kada sljedeći put u prognozi čujete da je maksimalna temperatura 35°C — znajte da se to odnosi na zvanično izmjeren vazduh u hladu. Vaš balkon će možda pokazivati 44°C, a automobil 41°C. Oba podatka imaju objašnjenje, ali ne mjere istu stvar na isti način!