Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji. Riječ je o inicijativi pod nazivom Veliki zeleni zid (Great Green Wall), koja se proteže od Atlantskog okeana u Senegalu do Džibutija na obali Crvenog mora. Ovaj pojas obnove prirode prolazi kroz regiju Sahela i dug je oko 8.000 kilometara.
Iako sam naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, na terenu je projekat mnogo složeniji. Njegov primarni cilj nije samo sadnja miliona stabala, već sveobuhvatna obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život.
Inicijativu je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na ubrzano napredovanje dezertifikacije. Sahel je ogromna polusušna oblast koja razdvaja Saharu od zelenijih savana u južnom dijelu kontinenta. Stanovnici ovog područja decenijama se suočavaju sa dugotrajnim sušama, propadanjem zemljišta i nepredvidljivim padavinama zbog kojih prinosi stalno opadaju, a obezbjeđivanje hrane postaje sve veći izazov.
Upravo ovaj podatak mijenja sliku situacije i pokazuje da Veliki zeleni zid nije samo ekološki, već i ekonomski i socijalni projekat. Umjesto jednostavnog pošumljavanja, u zavisnosti od lokalnih uslova na terenu se obnavljaju šume, travnjaci, močvare i autohtona vegetacija kako bi se pomoglo lokalnom stanovništvu koje direktno zavisi od poljoprivrede i stočarstva.
Planovi za budućnost su izuzetno ambiciozni, a krajnji ciljevi trebali bi biti ispunjeni do 2030. godine. Prema utvrđenoj strategiji, namjera je da se obnovi 100 miliona hektara degradiranog zemljišta, što odgovara površini veličine Egipta, te da se iz atmosfere ukloni oko 250 miliona tona ugljen-dioksida. Pored toga, planirano je otvaranje čak 10 miliona radnih mjesta u okviru takozvane zelene ekonomije.
U realizaciji projekta aktivno učestvuje više od 20 afričkih država. Podršku im pružaju brojne međunarodne organizacije, razvojne banke i globalni ekološki fondovi. Iako je pred učesnicima još mnogo posla, ova inicijativa već se smatra jednim od najznačajnijih primjera borbe protiv klimatskih promjena i siromaštva, kako prenosi portal Dnevno.