Srebrenica je, uz Bratunac, tokom proteklog rata bila stjecište najžešćih oružanih sukoba koji su ostavili neizbrisive rane na ovom prostoru. To se najviše odražavalo na sela koja su okruživala urbano jezgro, a koja su sistematski napadali pripadnici takozvane Armije BiH.
Iako su lokalni stanovnici formirali seoske straže kako bi zaštitili svoje porodice i ognjišta, napadi su često bili toliko siloviti da odbrana nije bila moguća. Na svakom pedlju ove regije potekla je srpska krv, a mjesta poput Zalazja, Ježestice, Fakovića i Skelana postala su sinonim za stradanje.
U Bratuncu će pred javnost i okupljene građane stati Anka Mlađenović koja će u ime svih porodica ponovo zatražiti pravdu za nastradale. Njen otac Anđelko Mlađenović, stric Dragan Mlađenović i baka Savka Mlađenović brutalno su ubijeni na kućnom pragu 8. avgusta 1992. godine.
Upravo ovaj podatak o svireposti napadača, koji su Anđelku Mlađenoviću odsjekli glavu, ostao je zapisan u republičkom „Atlasu zločina“. Njegova kćerka Anka Mlađenović, koja je u trenutku tragedije imala svega pet mjeseci, ističe da nijedno ime koje stoji iza strašne brojke od 3.267 ubijenih Srba ne smije biti predato zaboravu.
Na terenu, međutim, svjedočanstva preživjelih i danas izazivaju jezivu nevjericu. Svijet je svojevremeno obišla potresna fotografija majke Dobrine Prodanović koja u rukama drži lobanju svog sina Živana Prodanovića, pronađenu u selu Ratkovići.
Predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić upozorava da kultura pamćenja mora biti naša trajna obaveza. Prema njegovim riječima, proces edukacije novih generacija je ključan kako se istorijske tragedije u Podrinju ne bi ponovile.
Nedavno usvojene odluke Vlade RS dale su institucionalnu podršku za izgradnju velikog spomen-kompleksa u Podrinju. Ovaj projekat ima za cilj da trajno obilježi stradanje i sačuva uspomenu na sve srpske žrtve, kako prenosi portal Glas Srpske.