Evropa se zagreva brže od ostatka svijeta, a toplotni talasi postaju sve češći, duži i intenzivniji – i to nije iznenađenje za meteorološku zajednicu. Direktor hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Gitler upozorio je da nas čekaju još toplija ljeta i otkrio šta možemo učiniti kako bi život u gradovima uprkos tome bio podnošljiviji.
Gitler je u izjavi za medije objasnio da se, iako su klimatske promjene spor proces, svijet zagreva za otprilike trećinu stepena svakih deset godina, dok Evropa bilježi nešto brži rast – oko pola stepena na svakih deset godina. „To se dodatno nagomilava tokom životnog vijeka. Osim toga, imamo toplotne talase, ekstremne događaje koji su se dešavali i ranije, bili su prirodna pojava i prije 50 i 100 godina. Sada je njihovo trajanje i intenzitet mnogo snažniji“, rekao je direktor DHMZ-a.
Posebno zabrinjavajuća je njegova prognoza za blisku budućnost. „Nikada do sada u EU nije izmjereno 50 stepeni, ali već za deset do 20 godina mogli bismo izmjeriti prvu pedeseticu“, naglasio je Gitler, dodajući da ne postoji neko magično rješenje za ovaj problem.
Kada je riječ o prilagođavanju na sve veće vrućine, meteorolog je istakao nekoliko mjera. Klima-uređaji su, prema njegovim riječima, odličan način prilagođavanja, ali uz važnu napomenu – rashlađeni prostor ne bi trebalo da bude previše hladan u odnosu na spoljašnju temperaturu, jer to može biti štetno po zdravlje. Posebno je naglasio ulogu drveća i zelene infrastrukture u gradovima – drveće ne samo da pravi hladovinu, nego pomaže i da se toplota troši na isparavanje vode. „Ulaganje u gradsku zelenu infrastrukturu se zaista isplati“, poručio je.
Gitler je ponovio i preporuke zdravstvenih stručnjaka za period toplotnih talasa: dovoljan unos tečnosti, boravak u prirodnoj hladovini, lagana odjeća i laganija hrana. Posebno je upozorio na osjetljive kategorije stanovništva, naglašavajući da je ove savjete neophodno ponavljati svake godine.