Ekstremne vrućine svake godine odnose više od pola miliona ljudskih života širom svijeta, a taj broj nastavlja da raste – upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Prema najnovijim podacima ove međunarodne zdravstvene institucije, toplinski udari i posljedice dugotrajnih vrućina postaju sve ozbiljniji javnozdravstveni problem, posebno u kontekstu ubrzanih klimatskih promjena koje dovode do sve češćih i intenzivnijih toplotnih talasa.
SZO naglašava da su najranjivije kategorije stanovništva starije osobe, mala djeca, trudnice, kao i osobe koje boluju od hroničnih bolesti. Pored toga, radnici koji rade na otvorenom i siromašnije zajednice koje nemaju pristup adekvatnom hlađenju posebno su izloženi smrtonosnim efektima visokih temperatura.
Stručnjaci SZO ističu da je stvarni broj žrtava vjerovatno i veći od zvaničnih procjena, budući da se mnoge smrti uzrokovane vrućinama evidentiraju pod drugim dijagnozama – srčani i moždani udari, respiratorne komplikacije i slični zdravstveni problemi koji se pogoršavaju pod uticajem visokih temperatura.
Organizacija poziva vlade širom svijeta da hitno unaprijede sisteme ranog upozoravanja na toplotne talase, da razvijaju planove za zaštitu ugroženih grupa i da ulažu u infrastrukturu koja može da ublaži efekte ekstremnih vrućina – od zelenih površina u gradovima do dostupnih rashladnih centara za najsiromašnije.
Prema projekcijama klimatskih naučnika, bez ozbiljnih mjera smanjenja emisija gasova staklene bašte, broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama mogao bi se do kraja vijeka višestruko povećati. Posebno su ugrožene regije južne Evrope, Bliskog istoka, Afrike i jugoistočne Azije, gdje temperature ljeti već sada dosežu rekordne vrijednosti.
SZO apeluje i na zdravstvene sisteme da se prilagode novoj realnosti – da obučavaju medicinsko osoblje za prepoznavanje i liječenje toplotnih udara, te da osiguraju dovoljne kapacitete za zbrinjavanje pacijenata tokom toplotnih talasa koji postaju sve duži i sve intenzivniji.