Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju uspomenu na prepodobnog Jovana Vethopešternika, hrišćanskog podvižnika iz 8. vijeka koji je ostao upamćen po svom strogom monaškom životu i dubokoj vjeri.
Ovaj svetitelj slavi se zbog svojih podviga u pećini iznad manastira Vetha lavra (Stara lavra), koji je još u 4. vijeku osnovao sveti Hariton Ispovjednik u Palestinskoj pustinji, nedaleko od Vitlejema i Mrtvog mora.
Prema predanju, Jovan je još u ranoj mladosti odlučio da napusti porodični dom i krene putem koji je daleko od ovozemaljskih zadovoljstava i strasti. Obilazio je brojne manastire i upijao mudrosti iskusnih monaha.
Nakon što se poklonio svetinjama u Jerusalimu, rukopoložen je za prezvitera u lavri svetog Haritona i povukao se u pećinu koja je nekada služila kao razbojničko skrovište. Upravo zbog toga je prozvan Vethopešternik, što u prevodu znači Staropećinik.
Interesantna je i istorija same lavre. Naime, ona je prvobitno bila pećina u koju su razbojnici doveli vezanog svetog Haritona, ali je on na čudesan način oslobođen, dok su razbojnici nastradali popivši vino koje je bilo otrovano zmijskim otrovom.
U toj pećini je kasnije utemeljena crkva, a prepodobni Jovan je tu proveo ostatak svog života služeći Bogu, sve dok mirno nije preminuo u dubokoj starosti.
Prema narodnim običajima, današnji dan prati nekoliko pravila koja su se zadržala u narodu. Vjeruje se da danas treba izbjegavati svađe i konflikte, a poželjno je darivati voljene osobe. Takođe, običaj nalaže da se na ovaj praznik pospremi kuća, kako bi se u dom unio mir i red.