Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici danas se molitveno sjećaju svetog apostola i jevanđeliste Marka, jednog od najbližih učenika Hristovih, propovjednika Jevanđelja i prvog episkopa Aleksandrije.
Njegov praznik, Markovdan, u narodu je duboko ukorijenjen kao dan molitve, sjećanja i duhovne snage, posvećen svetitelju koji je svojim životom i stradanjem utkao temelje hrišćanske vjere. Sveti Marko bio je saputnik i duhovni učenik svetog apostola Petra, koji ga u svojim poslanicama naziva „sinom po duhu“.
Upravo u Rimu, na molbu vjernih, Marko piše Jevanđelje koje nosi njegovo ime, svjedočeći o životu, čudima i učenju Isusa Hrista. To sveto djelo apostol Petar je potvrdio kao istinito i vjerodostojno.
Po zapovijesti apostola Petra, Sveti Marko odlazi u Egipat, zemlju u kojoj je u to vrijeme vladala duboka ukorijenjenost idolopoklonstva i magije. U Aleksandriji, jednom od najvećih centara antičkog svijeta, započinje njegovo veliko misionarsko djelo.
Njegova riječ, međutim, nije ostajala samo na propovijedi. Predanje svjedoči da je Sveti Marko činio brojna čuda — iscljeljivao bolesne i vraćao vid slijepima. To je izazvalo gnjev neznabožačkih vlasti koje su ga izložile teškim mukama.
U noći njegovog stradanja, prema predanju, javlja mu se anđeo Gospodnji, a potom i sam Hristos, koji ga hrabri pred smrt. Sljedećeg dana, mučen na ulicama grada, izgovorio je svoje posljednje riječi: „U ruke Tvoje, Gospode, predajem duh svoj“.
Vjerovalo se da će onoga ko se danas ogriješi i ne ispoštuje apostola Marka stići kazna u vidu oluja i gromova. Zato na današnji dan zemljoradnici ništa ne rade na svojim njivama, kako nevrijeme ne bi uništilo ljetinu.
Ovo se smatra „blagim danom“, vremenom za odmor i molitvu. Tradicija kaže da Sveti Marko danas hoda svijetom sa korpom punom grada, pa onom ko radi šalje nepogode koje će ga pratiti preko cijele godine.
Takođe, ovo je loš dan za spavalice. Vjeruje se da nikako ne valja drijemati preko dana jer će osoba biti bunovna i bolešljiva tokom godine. Izuzetak su oni koji su spavali na Đurđevdan — oni treba da odrijemaju i danas kako bi „poništili“ dejstvo prethodnog sna.
Iako su se vremena promijenila, mnoga narodna vjerovanja i dalje se prenose s koljena na koljeno. Za mnoge porodice u našoj regiji Markovdan je trenutak kada se zastane i sa poštovanjem obilježi ovaj veliki praznik.