Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Georgija – Đurđevdan, jedan od najvažnijih praznika u srpskom narodu. Ovaj dan se obilježava u spomen na stradanje svetitelja koje se dogodilo 290. godine nove ere.
Georgije je rođen u drugoj polovini trećeg vijeka u Maloj Aziji, a već kao veoma mlad stekao je čin vojvode u vojsci rimskog imperatora Dioklecijana. Ipak, njegova nepokolebljiva hrišćanska vjera dovela ga je u sukob sa tadašnjim vlastima koje su sprovodile progone vjernika.
Braneći svoje ideale, Georgije je bačen u tamnicu i osuđen na najteže muke. Vidjevši da ga ništa ne može slomiti, Dioklecijan mu je ponudio milost pod uslovom da prinese žrtvu rimskim božanstvima.
Svetitelj je tada na kipu načinio krsni znak, nakon čega se statua idola rasprsnula. Svjedok ovog čuda bila je i careva žena Aleksandra, koja je javno priznala svoju vjeru.
„I ja vjerujem u Georgijevog Boga!“, uzviknula je ona, nakon čega je car naredio da oboma bude odrubljena glava.
U narodu je ovaj svetac prepoznatljiv po ikonama na kojima je prikazan u vojvodskoj odjeći na konju kako ubija aždaju. Pored današnjeg praznika, pomen mu se čini i 16. novembra, na praznik Đurđic, kada se obilježava prenos njegovih moštiju u Lidiju, njegovo rodno mjesto.
Đurđevdan je u našem narodu praznik sa najviše običaja koji se razlikuju od regije do regije, ali svima je zajedničko slavljenje buđenja prirode i novog početka, kako prenosi RTRS.